Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 510954

Legenda o svetom Antunu opatu u hrvatskoglagoljskoj književnosti


Badurina-Stipčević, Vesna
Legenda o svetom Antunu opatu u hrvatskoglagoljskoj književnosti // "Az grišni diak Branko pridivkom Fučić". Radovi međunarodnog znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920.-1999.), Malinska, Dubašnica, otok Krk, 30. siječnja - 1. veljače 2009. godine / Galović, Tomislav (ur.).
Malinska - Rijeka - Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Staroslavenski institut, Sveučilišna knjižnica Rijeka, Općina Malinska-Dubašnica, 2011. str. 467-474


Naslov
Legenda o svetom Antunu opatu u hrvatskoglagoljskoj književnosti
(The Legend of St. Anthony the Abbot ('St. Anthony of the Piglets')in Croatian Glagolitic Literature)

Autori
Badurina-Stipčević, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
"Az grišni diak Branko pridivkom Fučić". Radovi međunarodnog znanstvenog skupa o životu i djelu akademika Branka Fučića (1920.-1999.), Malinska, Dubašnica, otok Krk, 30. siječnja - 1. veljače 2009. godine

Urednik/ci
Galović, Tomislav

Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Staroslavenski institut, Sveučilišna knjižnica Rijeka, Općina Malinska-Dubašnica

Grad
Malinska - Rijeka - Zagreb

Godina
2011

Raspon stranica
467-474

ISBN
978-953-6080-08-3

Ključne riječi
Sveti Antun opat, Legenda iz Patrasa, Legenda de Patras, hrvatska srednjovjekovna književnost, glagoljski brevijari
(St. Anthony the Abbot, Legend from Patras, Legenda de Patras, Croatian Medieval literature, Croatian Glagolitic breviaries)

Sažetak
Svetoga Antuna opata, osobito omiljenoga u Hrvatskom primorju i Istri, Branko Fučić spominjao je u mnogim radovima. U knjizi Terra incognita (Zagreb, 1997.) objavio je esej Sveti Anton od praščića, u kojemu je dao Antunov ikonografski opis i objasnio svetačke atribute. Legende o Antunu opatu nalaze se i u srednjovjekovnoj hrvatskoglagoljskoj književnosti. Hagiografska književna tradicija o Antunu opatu vrlo je stara i bogata, a započinje grčkom Antunovom legendom, koju je ubzo nakon svečeve smrti (4. st.) napisao aleksandrijski biskup Atanazije. Taj je životopis preveden na latinski i orijentalne jezike i postao je glavni hagiografski izvor za brojne srednjovjekovne verzije i obrade. Na svečev blagdan, 17. siječnja, u mnogim hrvatskoglagoljskim brevijarima iz razdoblja od 14. stoljeća do 1561. godine nalazi se prijevod tzv. Legende iz Patrasa (Bibliotheca Hagiographica Latina. Novum supplementum, 610h), jedne od rijetkih zapadnih verzija Antunove legende. Ona je djelo anonimnoga autora iz 10. stoljeća, potvrđena je u više latinskih izvora i u prijevodima na zapadnoeuropske jezike. Sadrži ikonografski motiv priče o palestinskome kralju, koji je postao popularan u likovnim obradama tek u 15. stoljeću. Lik Antuna opata nalazi se i u legendi o prvom pustinjaku Pavlu, koja je potvrđena u više hrvatskih srednjovjekovnih tekstova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
090-0900998-0994 - Hrvatska i europska književnost srednjega vijeka (Ivanka Petrović, )

Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Vesna Stipčević, (126364)