hrvatski

Doprinos perspektive korisnica Odgojnog doma Bedekovčina razumijevanju rizičnosti kod djevojaka

Područje rizičnosti kod djevojaka relativno je zanemareno kako u istraživanju tako i u davanju teorijskih tumačenja. Stoga je cilj ovog istraživanja utvrditi i opisati rizičnost kod djevojaka iz višestrukih perspektiva: znanstveno-teorijske, stručnjačke te korisničke perspektive uz poseban naglasak na doprinos perspektive korisnica Odgojnog doma Bedekovčina. Znanstveno-teorijska perspektiva tumači se na temelju proučavanja relevantne domaće i strane literature, dok se perspektiva stručnjaka i djevojaka tumači temeljem analize dokumentacije i analize intervjua sa stručnjacima i djevojkama iz Odgojnog doma Bedekovčina. Kombinacijom izvora i metoda obrade podataka (relevantna domaća i strana literatura, nalazi i mišljenja, literarni radovi, intervjui) te pojedinih perspektiva, daje se prijedlog utemeljene teorije o obilježjima rizičnosti djevojaka. Istraživanje je temeljeno na kvalitativnoj metodologiji, odnosno, u obradi podataka primijenjena je metoda utemeljene teorije. Korištene su dvije osnovne metode prikupljanja podataka: nenametljive istraživačke metode (analiza literature i analiza dokumentacije) te metoda intervjua. U intervjuima su sudjelovale 23 djevojke, korisnice Odgojnog doma Bedekovčina te 10 stručnjaka, zaposlenih u istom Odgojnom domu. Svi kvalitativni podaci pohranjeni su i obrađivani pomoću računalnog programa za kvalitativnu obradu podataka NVivo8 (QSR, 2008). Istraživanjem je utvrđeno da različite perspektive daju specifičan doprinos razumijevanju rizičnosti kod djevojaka, no da postoji konsenzus perspektiva oko nekih, ključnih područja rizičnosti: obitelj, škola, vršnjaci i društvo, partneri, ličnost i normativne orijentacije te problemi u ponašanju. Doprinos znanstveno-teorijske perspektive odnosi se na istraživanje bioloških čimbenika rizika, kao što su hormonalne promjene, rano spolno sazrijevanje i jača tjelesna konstitucija te fokusiranje na šire socijalne rizike poput siromaštva, materijalne deprivacije te etiketiranja. Perspektiva stručnjaka dodatno ukazuje na rizike vezane uz nerazvijene navike te se kroz perspektivu stručnjaka iz Odgojnog doma, javlja i novoidentificirana rizičnost društvenih intervencija koje su označene kao nedjelotvorne, zakašnjele i neusklađene s potrebama djevojaka. Iz perspektive stručnjaka Odgojnog doma Bedekovčina, izdvaja se i rizičnost vezana uz mjesto u kojem se nalazi ustanova. Prema perspektivi djevojaka, slici rizičnosti doprinose dva elementa: kritičnost prema svom ponašanju i preuzimanje odgovornosti za vlastito neprihvatljivo ponašanje te rizičnost samog Odgojnog doma. Doprinos perspektive djevojaka očituje se i kroz opisno-sadržajnu i doživljajno-osjećajnu dimenziju rizičnosti. Analizom podataka u istraživanju je izdvojena tzv. središnja kategorija koja ima najveću važnost u objašnjavanju fenomena rizičnosti djevojaka, koja ima veću frekventnost i povezanija je s ostalim kategorijama. Na taj način kreirana je sintagma koja opisuje djevojke u riziku kao „složene, potrebite, a zanemarene“. Izrazi navedeni u sintagmi mogu se prepoznati i povezati s ostalim kategorijama unutar pojedinih perspektiva kao i na zajedničkoj razini. Kada je riječ o djevojkama, primjećuje se vrlo složena slika rizika koji čine međusobno isprepletenu mrežu uzajamno povezanih rizika koji uvjetuju (uzrokuju) jedni druge. Zamjećuje se izrazita složenost rizika u obitelji, kao i složenost rizika u odnosu na same djevojke: istovremena prisutnost eksternaliziranih i internaliziranih problema u ponašanju, problemi s fizičkim i mentalnim zdravljem te emocionalna složenost. Pored složenosti rizika, rezultati istraživanja govore i o visokoj potrebitosti i slaboj zaštićenosti djevojaka. Djevojke su od ranog djetinjstva izložene negativnim utjecajima, separacijama, gubicima i traumama, najčešće bez adekvatnih intervencija koje bi im pomogle u nošenju s tim negativnim situacijama, utjecajima i odnosima. Njihova se potrebitost očituje na odgojnoj, obrazovnoj, socijalnoj i prije svega na emocionalnoj razini. Podaci prikupljeni ovim istraživanjem, govore i u prilog zanemarenosti djevojaka u mnogim kontekstima: teorijskom, istraživačkom i onom najvažnijem, životnom kontekstu. Zanemarenost se odnosi ponajprije na vlastitu obitelj, a zatim i na druge sustave kao što su škola i sustav društvenih intervencija. Rezultati i zaključci istraživanja daju veći uvid u pojedine perspektive te temeljem analize i integracije perspektiva daju nove smjernice za unapređivanje praktičnog rada s djevojakama u riziku te planiranje novih intervencija. Doprinos ovog istraživanja očituje se i u predloženoj utemeljenoj teoriji o rizičnosti kod djevojaka, kao i u spoznajama o primjeni kvalitativne metodologije.

djevojke; rizičnost; metoda utemeljene teorije

nije evidentirano