hrvatski

Briga za mlađe naraštaje: spolne razlike i doprinos psihološkoj dobrobiti

Najširu i najsustavniju razradu Eriksonova koncepta generativnosti, koji se izvorno odnosi na brigu za dobrobit mlađih naraštaja, vjerojatno predstavlja McAdamsov i de St. Aubinov model generativnosti. Djelomične provjere ovoga modela u ranijim istraživanjima pokazale su postojanje umjereno visokih i značajnih povezanosti između nekih, od ukupno sedam, komponenti modela. Dosad je istraživan odnos generativnosti s brojnim varijablama, među kojima su najčešće ispitivane demografske karakteristike i varijable dobrobiti. Međutim, rezultati istraživanja odnosa generativnosti i ovih korelata nisu sasvim suglasni, a u tim istraživanjima nije ni zahvaćen veći broj komponenti generativnosti iz McAdamsova i de St. Aubinova modela. Generativnost bi, teoretski, trebala značajno pridonositi psihološkoj dobrobiti. Raniji nalazi u vezi s nekim komponentama generativnosti McAdamsova i de St. Aubinova modela sukladni su ovoj pretpostavci. Međutim, zasebni doprinosi većeg broja komponenti složenog konstrukta generativnosti objašnjenju varijabli psihološke dobrobiti odranije nisu poznati. Stoga je provedeno istraživanje čiji su ciljevi bili: ispitati povezanosti između većeg broja komponenti generativnosti iz McAdamsova i de St. Aubinova modela (generativne potrebe, brige, predanosti, vjere u vrstu i generativnog djelovanja), zatim ispitati spolne razlike u ovim komponentama te provjeriti odnos ispitanih komponenti generativnosti sa životnim zadovoljstvom, samopoštovanjem i integritetom kao pokazateljima psihološke dobrobiti u odraslih osoba. U istraživanju su sudjelovale osobe u dobi od 25 do 75 godina iz različitih područja Hrvatske. Komponente generativnosti ispitane su postojećim mjerama ili njihovim adaptiranim i kulturalno prilagođenim verzijama. Također su razvijene i nove mjere nekih komponenti, namijenjene ispitivanju konstrukta generativnosti u hrvatskome društvu. Ispitane varijable dobrobiti zahvaćene su Skalom zadovoljstva životom (Diener i sur., 1985), Skalom samopoštovanja (Rosenberg, 1965/Bezinović, 1988) i Skalom integriteta (Hawley, 1988/Lacković-Grgin i sur., 2002). Rezultati ovoga istraživanja su, sukladno očekivanjima, pokazali da su gotovo sve ispitane komponente generativnosti značajno pozitivno korelirale. Nadalje, spolne razlike u većini ispitanih komponenti nisu bile značajne. Iznimku su činile tendencija zajedništvu (kao aspekt generativne potrebe) i generativno djelovanje, koji su bili značajno izraženiji u žena. Sukladno očekivanjima, utvrđeno je da su sve komponente generativnosti bile značajno pozitivno povezane sa životnim zadovoljstvom, samopoštovanjem i integritetom. Rezultati regresijskih analiza pokazali su da sve ispitane komponente generativnosti nisu imale značajan doprinos objašnjenju ovih varijabli psihološke dobrobiti. Generativna briga i nada u bolju budućnost (kao podkomponenta vjere u vrstu) pokazale su se općenito najboljim prediktorima ispitanih aspekata dobrobiti sudionika ovoga istraživanja.

generativna briga; spolne razlike; psihološka dobrobit

nije evidentirano