Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 509978

Tiljak protiv Babića: o obilježjima ideoloških razilaženja u hrvatskoj umjetnosti početkom tridesetih godina 20. stoljeća


Prelog, Petar
Tiljak protiv Babića: o obilježjima ideoloških razilaženja u hrvatskoj umjetnosti početkom tridesetih godina 20. stoljeća // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 34 (2010), 181-188 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Tiljak protiv Babića: o obilježjima ideoloških razilaženja u hrvatskoj umjetnosti početkom tridesetih godina 20. stoljeća
(Tiljak against Babić: Characteristics of Ideological Controversy in Croatian Art in the Early 1930s)

Autori
Prelog, Petar

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 34 (2010); 181-188

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Đuro Tiljak; Ljubo Babić; Udruženje umjetnika Zemlja; Grupa Trojice; 30-te godine 20. stoljeća; umjetnost i ideologija
(Đuro Tiljak; Ljubo Babić; Artists' association Zemlja; Group of Three; 1930s; art and ideology)

Sažetak
U ovome radu autor analizira učestale napade Đure Tiljka na Ljubu Babića i stvaralaštvo Grupe trojice te ih prepoznaje kao ključne za sagledavanje obilježja ideoloških razilaženja u hrvatskoj umjetnosti početkom tridesetih godina 20. stoljeća. Tiljak je, zastupajući temeljne postavke programa Udruženja umjetnika Zemlja – u razdoblju do sukoba s Hegedušićem radi Krležine afirmacije individualizama u Predgovoru Podravskim motivima – svojim djelovanjem kao likovni kritičar jasno postavio granice između ideološki suprotstavljenih strana te time pridonio polarizaciji na hrvatskoj umjetničkoj pozornici. U tom smislu, Ljubo Babić predstavljao je logičan cilj njegovih napada. Kao predstavnik građanske intelektualne elite, zagovaratelj individualizma i promotor Račićeve slikarske baštine, Babić je, naime, zastupao upravo one stavove na čijoj je kritici Tiljak temeljio svoju ideološku kampanju. Posebna pozornost posvećena je i analizi odnosa Tiljkova slikarstva i njegova ideološkog habitusa prezentiranog kritičarskim djelovanjem. U teoriji protivnik larpurlartizma i individualnih vrijednosti, u praksi je bio izrazit individualac, sa sklonošću za »magično«, s interesom za Cézanneov način i težnjom za simboličkim izražavanjem. Stoga je Tiljkova pozicija u hrvatskoj umjetnosti četvrtog desetljeća specifična te se treba sagledavati s razumijevanjem i uvažavanjem obilježja obaju aspekata njegova djelovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
020-0202687-2702 - Modernost, modernizam i postmodernizam u hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća (Ljiljana Kolešnik, )

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Petar Prelog, (226672)

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • BHA: Bibliography of the History of Art
  • IBA: International Bibliography of Art