hrvatski

Starije osobe i pušenje: rezultati Hrvatske zdravstvene ankete 2003

Pušenje je u svijetu drugi uzrok smrtnosti i četvrti rizični čimbenik za nastanak bolesti. Od posljedica pušenja umire trećina do polovina osoba koje puše, odnosno umiru prosječno 15 godina ranije. U radu smo koristili podatke dobivene Hrvatskom zdravstvenom anketom koja je provedena 2003. godine. Uzorak je odredio Državni zavod za statistiku i reprezentativan je za dob, spol i šest regija Hrvatske. U Istočnoj regiji je obuhvaćeno ukupno 1707 ispitanika starijih od 18 godina od kojih je 587 bilo starijih od 65 godina. Cilj rada je prikazati osobine pušača starijih od 65 godina u Istočnoj regiji. U Istočnoj regiji je udio pušača starijih od 65 godina veći od udjela u Hrvatskoj, a najveći je i u odnosu na ostale regije. Više od polovice pušača je u skupini najmanje obrazovanih osoba (osnovna škola i manje). Kod najvećeg broja pušača prisutni su i ostali činitelji rizika (konzumacija alkohola i pretilost). Starije osobe su izrazito vulnerabilni dio populacije, a nezdrave navike dodatno opterećuju njihovo zdravstveno stanje. Pušenje je značajan javnozdravstveni problem i jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. U Hrvatskoj, kao i u zapadnoeuropskim zemljama, raste udio osoba starijih od 65 godina. Kako je ova populacija opterećena bremenom kardiovaskularnih bolesti, potrebno je planirati intervencije kako bi se smanjio udio pušača ove dobi.

starije osobe; pušenje; pretilost

nije evidentirano