hrvatski

Andrija Mohorovičić, hrvatski znanstvenik svjetskoga glasa

Izložba se priređuje povodom stote obljetnice otkrića Mohorovičićeva diskontinuiteta. Na prijedlog Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno–matematičkog fakulteta u Zagrebu obilježavanju se te obljetnice pridružio i UNESCO. Pomoću dokumenata i postera prikazat će se značajniji izvatci iz znanstvenog i stručnog rada Andrije Mohorovičića, s posebnim osvrtom na otkriće diskontinuiteta, te nekoliko instrumenata koje je nabavio i kojima se koristio u svom radu. Stalni se postav izložbe o životu i radu A. Mohorovičića nalazi u Memorijalnim prostorijama pri Geofizičkom odsjeku PMF-a. Andrija Mohorovičić rođen je 23. siječnja 1857. u Voloskom kraj Opatije, a umro je u Zagrebu 18. prosinca 1936. godine. Završio je studij matematike i fizike u Pragu. Po završenom je studiju predavao u gimnazijama u Zagrebu i Osijeku, te u Nautičkoj školi u Bakru. Godine 1892. postaje upraviteljem Meteorološkog opservatorija na Griču u Zagrebu, ustanove koja je početkom 20. stoljeća prerasla u Geofizički zavod. Tu je radio do umirovljenja 1921. godine. U Zagrebu je djelovao kao srednjoškolski profesor, a bio je i naslovni izvanredni sveučilišni profesor. Godine 1898. postao je pravi član Akademije znanosti i umjetnosti. U početku se svoga znanstvenog rada Andrija Mohorovičić bavi uglavnom meteorologijom. Rad usmjeruje na tri područja – znanstveno tumačenje pojedinih meteoroloških pojava, vođenje čitave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije te proširivanje aktivnosti opservatorija i na ostala područja geofizike, posebno na seizmologiju. Početkom se 20. stoljeća Mohorovičićev znanstveni interes okreće samo problemima seizmologije, u kojoj stječe svjetsku slavu. Prvi je u svijetu, na osnovi analize seizmograma, utvrdio plohu diskontinuiteta brzina potresnih valova koja odjeljuje koru od plašta Zemlje. Njemu u čast ta je ploha (ujedno i najveća prirodna tvorba na Zemlji) nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom, a njezino je postojanje potvrđeno na čitavoj Zemlji. Ovo je otkriće bez sumnje najvažnija znanstvena spoznaja do koje je ikada došao jedan znanstvenik radeći u Hrvatskoj, k tome objavljeno u jednom hrvatskom časopisu. U Zagrebu je Mohorovičić osnovao seizmološku postaju – jednu od najboljih u svijetu – čime je, uz svoj stalni znanstveni i stručni rad, osigurao uvjete za razvoj hrvatske seizmološke škole. Znanstvena i stručna djelatnost A. Mohorovičića temelji su današnje meteorološke i seizmološke službe u Hrvatskoj. Nabavkom je preciznih opservatorijskih ura u Hrvatskoj uspostavio i službu točnog vremena. Godine 1970. po njemu je nazvan jedan krater polumjera 77 km na tamnoj strani Mjeseca, a 1996. i asteroid br. 8422. U najnovije se vrijeme njegovim imenom naziva i granica između kore i plašta na Mjesecu, Merkuru, Veneri i Marsu. Geofizički zavod Prirodoslovno–matematičkog fakulteta u Zagrebu također nosi njegovo ime, kao i gimnazija u Rijeci, osnovna škola u Matuljima, te nekoliko ulica u hrvatskim gradovima, a na rektorskom se lancu Sveučilišta u Zagrebu nalazi i medaljon s Mohorovičićevim likom. Andrija Mohorovičić spada među najznamenitije hrvatske znanstvenike svih vremena, a u svijetu ga uvrštavaju među velikane seizmologije i geofizike, pa i egzaktnih znanosti uopće. Izložba je održana u Tehničkom muzeju u Zagrebu.

Andrija Mohorovičić; Mohorovičićev diskontinuitet; seizmologija

nije evidentirano