hrvatski

"Slika" žene u udžbenicima književnosti

U knjizi , , Slika” žene u udžbenicima književnosti prikazani su rezultati analize prezentacije zena u osnovnoškolskim (od 1. do 8 razreda) i gimnazijskim (od 1. do 4. razreda) udžbenicima književnosti u Republici Hrvatskoj, koji su bili u upotrebi u drugoj polovici 90-tih godina. Istrazivanje je provedeno tokom 1999. Knjiga se sastoji iz dva dijela. U prvom dijelu knjige izlozen je konceptualni okvir, ciljevi, uzorak i metoda istrazivanja. Analiza je prvenstveno sociološka i zasniva se na socio-konstruktivističkom pristupu prema kojem , , slika, , žene u udžbenicima predstavlja kulturni, odnosno društveni konstrukt. U prvom dijelu knjige također su prikazane i osnovne karakteristike društvenog konteksta i društvenog polozaja zena u socijalističkom i post-socijalističkom razdoblju u Hrvatskoj, kao i društvenog i kulturnog konteksta kreiranja “slike” žene u školskom diskursu. U drugom dijelu knjige predočeni su rezultati istrazivanja. Oni ukazuju da su žene u odnosu na muškarce ne samo podzastupljene u udžbenicima (kao autori tekstova, metodičkih priloga, tema o kojoj se u udžbenicima govori, i sl.), nego i da su stereotipno “oslikane”, naročito kada je riječ o zanimanjima i obiteljskim ulogama. Mada je patrijarhalni obrazac viđenja žene , , nagrizen, , (u dijelu tekstova zenama i muškarcima se pripisuju iste osobime, ustanovljene su i sličnosti u njihovim vrijednosnim strukturama i sl.) podaci ipak upozoravaju da udžbenici mladima prenose patrijarhalno obojenu „sliku“ žene. Ona je u udžbenicima više prisutna kao majka, odgajateljica i starateljica, nego kao osoba koja ima svoje specifične interese te jednaku poziciju i ulogu u obitelji i društvu kao i muškarci.

udžbenici književnosti; osnovna škola i gimnazija; žene; muškarci; patrijarhalizam; socijalističko i post-socijalističko razdoblje u Hrvatskoj

nije evidentirano