hrvatski

Tehnologija peradarske proizvodnje

Perad se prvenstveno uzgaja zbog mesa i jaja, ali se od nje dobivaju i kvalitetni nusproizvodi - perje i gnoj. Meso peradi sadrži visoki postotak vrlo vrijednih bjelančevina i mali udjel masti i kolesterola. Bjelančevine mesa peradi imaju veći sadržaj esencijalnih aminokiselina od bjelančevina mesa stoke za klanje. Meso peradi sadrži svega 1, 0 do 2, 5% vezivnoga tkiva (kolagena i elastina), dok ga u mesu stoke za klanje ima 2 do 25%. Pored visoke biološke vrijednosti, meso peradi ima nižu energetsku vrijednost i lako je probavljivo, zbog čega je značajno u dijetalnoj prehrani. Perad vrlo brzo raste, tj. povećava vlastitu tjelesnu masu i pri tome troši manju količinu hrane za kg prirasta u odnosu na druge vrste domaćih životinja, što je posljedica manjih uzdržnih potreba i niže energetske vrijednosti prirasta. Osim što brzo raste, perad je rano zrela, brzo se razmnožava i brzo daje svoje proizvode. Zahvaljujući tomu, peradarska se proizvodnja nakon krize brzo obnavlja i prilagođava promjenama na tržištu. Jaja imaju visoku hranidbenu vrijednost jer sadrže sve za život potrebne hranjive tvari. Ljudski organizam iskorištava hranjive tvari jajeta u visokom postotku (bjelančevine 97%, masti 95%, ugljikohidrate 98% i mineralne tvari 76%). Bjelančevine jajeta imaju visoki sadržaj esencijalnih aminokiselina, osobito leucina, izoleucina, lizina, arginina, valina i fenilalanina. Jaja su bogata i vitaminima, posebice A, D, E i K, kao i vitaminima B- kompleksa. Jaja su posebice pogodna u prehrani bolesnika, rekovalescenata i djece. Žumanjak jajeta sadrži dosta lecitina - tvari bogate fosforom, značajnim za poticanje rasta i prehranu živčanoga sustava. Žumanjak je bogat i željezom, zbog čega su jaja važna u preveniranju anemije u djece. Jaja imaju veliku uporabnu vrijednost i u industriji. Žumanjak se, primjerice, koristi u proizvodnji sapuna, u kožarskoj industriji te za izradu boja i šampona. Bjelanjak se koristi u farmaceutskoj industriji, industriji boja i lakova, tekstilnoj industriji, za štavljenje kože i bistrenje vina itd. Jaja se koriste pri izradi hranjivih podloga za bakterije, a oplođena jaja za proizvodnju različitih vakcina. Ljuske jaja koriste se za kalcifikaciju tla i kao mineralna smjesa. Perje domaće peradi, osobito guščje i pačje, koristi se za izradu jastuka i perina, dušeka, skijaških jakni, za podstavljanje zimske odjeće i u vojnoj industriji. Otpadci pri klanju peradi (krv i nejestive iznutrice), zajedno s perjem, mogu se prerađivati u vrijedna bjelančevinasta krmiva. Gnoj peradi vrlo je cijenjen u povrtlarstvu i cvjećarstvu jer je bogat dušikom, kalijem i drugim elementima značajnim za rast bilja. Suvremeno peradarstvo predstavlja najintenzivniji oblik stočarstva i ima potpuno industrijski karakter. Industrijskim načinom proizvodnje smanjuju se troškovi ulaganja po životinji, a automatiziranjem i mehaniziranjem poslova omogućeno je da se peradarstvom može baviti i fizički slabija radna snaga, kao i ljudi bez vlastitih oraničnih površina. Intenzivnom proizvodnjom moguće je po m2 peradnjaka proizvesti 300 kg jajčane mase ili oko 27 kg bjelančevina te oko 160 kg mesa peradi ; po m2 staje za goveda, pak, moguće je proizvesti oko 980 kg mlijeka ili 4, 60 kg bjelančevina te oko 120 kg goveđega mesa.

Peradarstvo ; tehnologija ; proizvodnja

nije evidentirano