hrvatski

Utjecaj prirodne i dodatne hrane na dinamiku rasta šarana u ribnjacima

U razdoblju od 1989. do 1993. godine na ribnjačarstvu Grudnjak d. d. Orahovica istraživan je utjecaj prirodne i dodatne hrane na dinamiku rasta konzumnog šarana. Cilj istraživanja je bio utvrditi u kolikoj mjeri ukupna i individualna nasadna masa šarana utječe na potrošnju prirodne hrane, kada nastupa depresija prirodne hrane te koliki je prirast od prirodne, a koliki od dodatne hrane. Svih pet godina istraživanja su obavljena u istom ribnjaku, a trajala su od početka svibnja do kraja rujna. Ukupna nasadna masa ribe, ovisno o uzgojnoj godini, mijenjala se od 90 do 411 kg/ha, dok je individualna nasadna masa varirala od 190 do 400 g/ind. Riba je uz prirodnu hranu hranjena i dodatnom hranom tijekom cijelog uzgoja. Tijekom čitavog istraživanog razdoblja riba je uz prirodnu hranu hranjena dodatnom hranom pet puta tjedno, a kao krmivo korišten je kukuruz. Svih pet godina ribnjaci su gnojeni KAN-om i NPK gnojivima u količini 180 do 250 kg/ha. Uzorci vode za kemijske analize uzimani su svakih 14 dana kada su obavljani i pokusni ribolovi. Ekološki fizikalno-kemijski čimbenici sredine varirali su poželjnim i zadovoljavajućim okvirima, osim organske tvari, koja je tijekom ljetnih mjeseci prelazila dopuštene granice. Najbolji rezultati rasta ribe utvrđeni su 1992. godine, a iznosili su 1418.6 kg/ha. Iste uzgojne godine bio je najbolji prirast od prirodne hrane, a iznosio je 678,0 kg/ha, dok je prirast od dodatne hrane bio viši i iznosio je 740,6 kg/ha. Depresija prirodne hrane tijekom svih godina uzgoja uslijedila je pri porastu mase ribe iznad 800 kg/ha. Najbolji rezultati uzgoja utvrđeni su 1992. godine pri nasadu 411 kg/ha i individualnoj nasadnoj masi 400 g/ind

šaran; ribnjak; hrana

nije evidentirano