hrvatski

Palinomorfološka analiza populacija alepskog bora (Pinus halepensis Miller) u Hrvatskom primorju

Alepski bor u pojedinim dijelovima Sredozemlja (Libanon, Alžir, Francuska) razvija lokalne ekotipove koji se međusobno razlikuju i na temelju morfometrijske analize polena (Nahal, 1962, 1985), Da bi se ustanovile morfološke značajke polena hrvatskih populacija i njihov položaj u sklopu sveukupnog areala alepskog bora, skupljen je polen s 10 lokaliteta Hrvatskog primorja i analiziran na sličan način, pri čemu je mjereno 15 morfoloških parametara (cjelokupna ekvatorijalna duljina polena, cjelokupna distalna duljina polena, ekvatorijalna duljina tijela polena distalna duljina tijela polena, širina tijela polena, visina tijela polena, duljina zračnog mjehurića, širina zračnog mjehurića, visina zračnog mjehurića, dubina zračnog mjehurića, ekvatorijalna udaljenost zraćnih mjehurića, minimalna distalna vrijednost zračnih mjehurića, maksimalna distalna vrijednost zračnih mjehurića, ekvatorijalni prijelaz zračnih mjehurićaizvan tijela polena, te distalni prijelaz mjehurića izvan tijela polena). Izmjerene vrijednosti statistički su obrađene metodama deskriptivne statistike pri čemu je izračunata aritmetička sredina, raspon vrijednosti u 95% mjernih vrijednosti te medijan. Rezultati su pokazali veliku varijabilnost alepskog bora istraživanih populacija i to veću varijabilnost unutar nego između populacija. Međutim, hrvatske populacije alepskog bora predstavljaju poseban skup ekotipova značajan za istočnojadransko primorje. To je u skladu i s podacima o kemijskom sastavu izenzima (Schiller & al. 1986).

alepski bor; palinomorfološka analiza; Hrvatsko primorje

nije evidentirano