hrvatski

Utjecaj lokalizacije infarkta, ostatne sistoličke funkcije, vrste reperfuzijskog liječenja i dobi na učestalost ventrikulske ekstrasistolije i tahikardije u akutnom infarktu miokarda

Cilj istraživanja bio je utvrditi kod ostatne EFLV<45% pojavu značajne ventrikulske aritmije (VA) (>10 VES/h, VES-ovi u paru ili VT) u akutnom anteroseptalnom, anterolateralnom, inferiornom i inferoposteriornom infarktu liječenom fibrinolizom ili PCI metodom. Utvrditi će se i utjecaj dobi na nastanak VA te učestalost novonastale VA nakon 6 mjeseci. Ovo istraživanje se provelo od početka siječnja 1999. godine do kraja prosinca 2010. godine u Općoj bolnici u Karlovcu. Bilo je 705 ispitanika, raspon dobi je bio od 27 do 86 godina, a srednja dob je bila 62, 35 godine. Bilo je 484 (68, 7%) muškaraca i 221 žena (31, 3%). U prvom načinu obrade ispitanici su se podijelili u pokusnu i kontrolnu skupinu prema EFLV-u. Kod nekih je bolesnika analiziran dugoročni ishod nakon 6 mjeseci, a ispitan je i prediktorski potencijal parametara logističkom regresijom. EFLV<45% povećava učestalost značajne VA u anteroseptalnom (P=0, 017), anterolateralnom (P<0, 001) i inferoposteriornom infarktu (P=0, 001) liječenom fibrinolizom te u anteroseptalnom infarktu (P=0, 001) liječenom PCI-om. Povećanje dobi nema utjecaj na učestalost značajnih VA (P=0, 002). Učestalost značajne VA nakon 6 mjeseci bila je veća u EFLV<45%. Muški spol važan je prediktor za VA, a EFLV>45% i fibrinolitička etrapija infarkta su važni protektori za nastanak VA.

Akutni infarkt miokarda; Ejekcijska frakcija; Fibrinoliza; Primarna angioplastika; Ventrikulske ekstrasistole; Ventrikulska tahikardija

nije evidentirano