hrvatski

Sedimentološke značajke pliokvartarnih naslaga iz okolice Marije Bistrice

Svrha ovog diplomskog rada bila je utvrditi građu i sastav pliokvartarnih naslaga iz okolice Marije Bistrice te ih usporediti s podinskim gornjepontskim naslagama. U sklopu terenskih istraživanja detaljno su obrađeni izdanci na osam lokaliteta, a iz prikupljenih uzoraka načinjene su granulometrijske analize, petrografske analize i analize zajednice teških minerala. Utvrđeno je da se pliokvartarne naslage sastoje od vrlo loše do izrazito loše sortiranih glinovito-siltoznih i pjeskovitih sedimenata s proslojcima i lećama šljunaka. Gornjepontske naslage sastoje se od dobro uslojenih loše sortiranih sitnozrnatih pijesaka i siltova. U sastavu šljunaka prevladavaju valutice rožnjaka, kvarcita i pješčenjaka. Analize modalnog sastava pješčanog detritusa pokazale su da gotovo svi sedimenti sadrže sličnu zajednicu teških minerala u kojoj su najzastupljeniji prozirni teški minerali i opaki minerali, a među prozirnim teškim mineralima dominiraju minerali iz grupe epidota. Detaljnijom analizom zajednice prozirnih teških minerala utvrđene su i određene razlike u sastavu. U gornjepontskim sedimentima uz minerale iz grupe epidota najzastupljeniji su granati, dok se u pliokvartarnim sedimentima udio granata postupno smanjuje a povećava se udio najrezistentnijih minerala turmalina, rutila i cirkona. Postupnost promjena sastava zajednice teških minerala na prijelazu iz gornjeg ponta u pliokvartar ukazuje na kontinuitet sedimentacije na granici miocen-pliocen, što sugerira da istraživane pliokvartarne naslage pripadaju pliocenu.

pliokvartar; Panonski bazen; Marija Bistrica; modalni sastav

nije evidentirano