hrvatski

Sektor zaposlenosti žena i fertilitet u Hrvatskoj

Osnovni cilj rada jest analiza međusobne povezanosti između sektora zaposlenosti žena i fertiliteta u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno kvantitativnom i kvalitativnom analizom. Kvantitativno istraživanje temelji se na proporcionalnom kvotnom uzorku od 1309 zaposlenih žena u dobi od 20 do 39 godina. Kvalitativno istraživanje provedeno je metodom dubinskog intervjua na uzorku od 20 sudionica. Prije analize dan je teorijski i kvantitativni pregled rijetkih recentnih europskih istraživanja o tematiziranom problemu. Na manifestnoj razini među promatranima sektorima djelatnosti nisu nađene (statistički) značajne razlike u fertilitetnoj motivaciji (zbroj ostvarenoga i namjeravanoga fertiliteta). Unatoč tome pokazano je da je sektor djelatnosti važan razlog odgode rađanja, posebno u sektoru trgovine. Državni sektori (zdravstvo i obrazovanje) pružaju određenu sigurnost i ondje nalazimo najmanji udio žena koje ne žele djecu, dok je istodobno u privatnom sektoru (posebno financijsko posredovanje) udio žena koje ne žele djecu značajno viši. U radu je pokazana i povezanost atipičnoga radnog vremena, točnije: rada prekovremeno, i smanjenoga fertiliteta, dok nije utvrđena značajna povezanost fertiliteta i rada vikendom.

fertilitet; sektor zaposlenosti žena; zaposlena žena; atipično radno vrijeme

nije evidentirano