Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 506179

Utjecaj zakonske regulative na redukciju stakleničkih plinova iz prometa


Golubić, Jasna
Utjecaj zakonske regulative na redukciju stakleničkih plinova iz prometa // Hrvatska akademija znanosti i umjestnosti, Međunarodni znanstveni skup, Ekološki problemi prometnog razvoja, Zbornik radova / Steiner, Sanja (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2011. str. 161-169 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Utjecaj zakonske regulative na redukciju stakleničkih plinova iz prometa
(Impact of traffic Policy Regulative on Reduction of Greenhouse gas)

Autori
Golubić, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Hrvatska akademija znanosti i umjestnosti, Međunarodni znanstveni skup, Ekološki problemi prometnog razvoja, Zbornik radova / Steiner, Sanja - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2011, 161-169

ISBN
978-953-154-948-6

Skup
Međunarodni znanstveni skup Ekološki problemi prometnog razvoja

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.02.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Zakonska regulativa; staklenički plin
(Law Regulations; Greenhouse Gas)

Sažetak
Efekt staklenika ima veliko značenje za život na zemlji. Bez njega bi površina Zemlje bila 360C hladnija nego što je sada, što ukazuje na važnost atmosfere za izmjenu topline na Zemlji. Početkom 19. stoljeća čovjek je počeo značajnije utjecati na Zemlju u cjelini, na sastav njene atmosfere, a time i na fizikalne i kemijske procese koji se u njoj odigravaju. To je „put u nepoznato“, nepoželjni eksperiment s teško predvidivim posljedicama, iako je već prije stotinu godina švedski nobelovac Svante Arrhenius (1896.)upozorio da će se klima promijeniti ako se velike količine ugljičnog dioksida otpuštaju u atmosferu. Najvažniji staklenički plinovi su vodena para (H2O), ugljik (IV) oksid (CO2), metan (CH4), dušik (II) oksid (N2O), kluorofluorougljici (freoni – CFC ; freon 11-CC 13F ; freon A2-CC 12 F2) ; ozon u troposferi (O3) ; sumpor (IV) oksid (SO2) itd. Smatra se da je u atmosferi ostalo otprilike 50% CO2 koji je emitiran ljudskom aktivnošću. Zbog povećanog udjela stakleničkih plinova u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, zamijećeno je povećanje temperature na zemlji. Danas se smatra da će se do 2100. koncentracija CO2 u atmosferi povećati između 50 do 300%, a to će značiti povećanje temperature na Zemlji između 1 i 50C. Kao jedan od najučinkovitijih načina smanjenja globalnog zagrijavanja smatra se smanjenje emisija CO2, CH4 i CFC. U tom cilju počele su se osnivati razne organizacije i donositi protokoli i strategije. Budući da je promet odgovoran za više od 26% ukupnih emisija CO2 (samo osobna vozila više od 12%) i budući da je to sektor u kojemu i dalje, usprkos smanjenju emisija stakleničkih plinova u razdoblju od 1990. do 2004. za skoro 5%, povećala se emisija CO2 kao posljedica cestovnog prometa za čak 26%, potrebno je bilo poduzeti hitne mjere regulatorne i ekonomske naravi. Zrakoplovi, također, djeluju negativno na okoliš stvaranjem štetnih emisija iz zrakoplovnih motora, od kojih je najštetniji NOx, CO2 i vodena para (H2O), te stvaranjem buke, kao I ugrožavanjem postojećeg biljnog i životinjskog svijeta. Procjenjuje se da su zrakoplovi odgovorni za oko 10% emisija stakleničkih plinova, a jedan od načina kroz koji zrakoplovstvo sudjeluje u smanjenju štetnog utjecaja na okoliš je uvođenje restriktivnih i ekonomskih mjera koje uključuju takse za gorivo, takse za buku, trgovanje štetnim emisijama i ostale.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
101-1012370-2371 - Komplementarna prometna politika (Josip Božičević, )
135-1352339-2344 - Internalizacija eksternih troškova prometa i metodologija prevencije (Jasna Golubić, )

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Jasna Golubić, (120332)