Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Utjecaj zakonske regulative na redukciju stakleničkih plinova iz prometa (CROSBI ID 571358)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Golubić, Jasna Utjecaj zakonske regulative na redukciju stakleničkih plinova iz prometa // Hrvatska akademija znanosti i umjestnosti, Međunarodni znanstveni skup, Ekološki problemi prometnog razvoja, Zbornik radova / Steiner, Sanja (ur.). Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2011. str. 161-169

Podaci o odgovornosti

Golubić, Jasna

hrvatski

Utjecaj zakonske regulative na redukciju stakleničkih plinova iz prometa

Efekt staklenika ima veliko značenje za život na zemlji. Bez njega bi površina Zemlje bila 360C hladnija nego što je sada, što ukazuje na važnost atmosfere za izmjenu topline na Zemlji. Početkom 19. stoljeća čovjek je počeo značajnije utjecati na Zemlju u cjelini, na sastav njene atmosfere, a time i na fizikalne i kemijske procese koji se u njoj odigravaju. To je „put u nepoznato“, nepoželjni eksperiment s teško predvidivim posljedicama, iako je već prije stotinu godina švedski nobelovac Svante Arrhenius (1896.)upozorio da će se klima promijeniti ako se velike količine ugljičnog dioksida otpuštaju u atmosferu. Najvažniji staklenički plinovi su vodena para (H2O), ugljik (IV) oksid (CO2), metan (CH4), dušik (II) oksid (N2O), kluorofluorougljici (freoni – CFC ; freon 11-CC 13F ; freon A2-CC 12 F2) ; ozon u troposferi (O3) ; sumpor (IV) oksid (SO2) itd. Smatra se da je u atmosferi ostalo otprilike 50% CO2 koji je emitiran ljudskom aktivnošću. Zbog povećanog udjela stakleničkih plinova u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, zamijećeno je povećanje temperature na zemlji. Danas se smatra da će se do 2100. koncentracija CO2 u atmosferi povećati između 50 do 300%, a to će značiti povećanje temperature na Zemlji između 1 i 50C. Kao jedan od najučinkovitijih načina smanjenja globalnog zagrijavanja smatra se smanjenje emisija CO2, CH4 i CFC. U tom cilju počele su se osnivati razne organizacije i donositi protokoli i strategije. Budući da je promet odgovoran za više od 26% ukupnih emisija CO2 (samo osobna vozila više od 12%) i budući da je to sektor u kojemu i dalje, usprkos smanjenju emisija stakleničkih plinova u razdoblju od 1990. do 2004. za skoro 5%, povećala se emisija CO2 kao posljedica cestovnog prometa za čak 26%, potrebno je bilo poduzeti hitne mjere regulatorne i ekonomske naravi. Zrakoplovi, također, djeluju negativno na okoliš stvaranjem štetnih emisija iz zrakoplovnih motora, od kojih je najštetniji NOx, CO2 i vodena para (H2O), te stvaranjem buke, kao I ugrožavanjem postojećeg biljnog i životinjskog svijeta. Procjenjuje se da su zrakoplovi odgovorni za oko 10% emisija stakleničkih plinova, a jedan od načina kroz koji zrakoplovstvo sudjeluje u smanjenju štetnog utjecaja na okoliš je uvođenje restriktivnih i ekonomskih mjera koje uključuju takse za gorivo, takse za buku, trgovanje štetnim emisijama i ostale.

Zakonska regulativa; staklenički plin

nije evidentirano

engleski

Impact of traffic Policy Regulative on Reduction of Greenhouse gas

nije evidentirano

Law Regulations; Greenhouse Gas

nije evidentirano

Podaci o prilogu

161-169.

2011.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Hrvatska akademija znanosti i umjestnosti, Međunarodni znanstveni skup, Ekološki problemi prometnog razvoja, Zbornik radova

Steiner, Sanja

Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

978-953-154-948-6

Podaci o skupu

Međunarodni znanstveni skup - Ekološki problemi prometnog razvoja

predavanje

24.02.2011-25.02.2011

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Tehnologija prometa i transport