hrvatski

Ekonomski okvir korištenja energije biomase u Hrvatskoj

Otvaranje novih radnih mjesta te ulaganja u ruralna područja neki su od imperativa hrvatske gospodarske i socijalne politike. Korištenje energije biomase, osim što omogućava učinkovito zbrinjavanje otpada te proizvodnju energije uz minimalan utjecaj na okoliš, pruža i mogućnosti za otvaranje većeg broja radnih mjesta. Upravo utjecaj na zapošljavanje te ostali socijalno-ekonomski aspekti (regionalna i lokalna ekonomska aktivnost, kruženje i zadržavanje novca u državi, odnosno lokalnoj zajednici, investicije, zarade i porezi) predstavljaju najveću prednost korištenja biomase, kao i ostalih obnovljivih izvora energije. Razvijene države Europske unije i svijeta svjesne su ovih pozitivnih učinaka i u znatnoj mjeri pomažu projekte korištenja energije biomase. U ovom se radu koriste rezultati višegodišnjeg rada radne grupe u sklopu Nacionalnog energetskog programa BIOEN te se predlažu neke osnovne postavke budućeg hrvatskog sustava energetske uporabe biomase. U radu je analizirana moguća, odnosno potrebna cijena biomase koja bi omogućila konkurentnost ovog energenta na energetskom tržištu, ali i brojne pozitivne učinke koji bi nastali njenim korištenjem, te svi elementi ekonomskog lanca korištenja biomase kao što su: vlasnici i distributeri biomase, bioenergane te korisnici energije. Za uspješno otvaranje energetskog tržišta za biomasu u Hrvatskoj, nužna će biti politička i financijska podrška države, kao što je to uobičajena praksa u drugim razvijenim, ali i u zemljama u tranziciji. Iako je ovdje pokazano da biomasa nije skup izvor energije, odnosno da njeno korištenje nije gospodarski neopravdano, interesne zajednice (lokalne zajednice, građani) koje su zbog brojnih pozitivnih posljedica za njeno korištenje najviše zainteresirane, najčešće nemaju potreban utjecaj ni moć za mijenjanje odnosa i navika na energetskom tržištu.

biomasa; cijena energije; gospodarstvo

nije evidentirano