hrvatski

ODRŽIVO GOSPODARENJE VODNIM RESURSIMA OTOKA KORČULE S NAGLASKOM NA NJIHOVO KORIŠTENJE ZA POLJOPRIVREDU

Rad sadrži 278 stranica, 202 slika, 135 tablica i 150 navoda literature, a sadržajno je podijeljen u devet podpoglavlja. Naslovi poglavlja su sljedeći: 1) Uvod ; 2) Vodni resursi ; 3) Položaj i prirodne karakteristike otoka Korčule: 4) Suša ; 5) Vodoopskrba ; 6) Agronomske prilike ; 7) Društveno-gospodarske prilike ; 8) Prijedlog gospodarenja vodama ; 9) Zaključna razmatranja i pravci danjih istraživanja. U uvodnom poglavlju dan je opći pregled stanja i gospodarenja vodnim resursima na Mediteranu i hrvatskim otocima. Zatim su iznesena osnovna obilježja današnjeg sustava vodoopskrbe i poljoprivrede na otoku Korčuli. Navedena su dosadašnja istraživanja iz nekoliko domena koja čine podlogu za uspješno rješavanje postavljenih ciljeva, a to su: korištenje vodnih resursa hrvatskih otoka, bilanciranje vodnih resursa u otočnim sredinama, primjena metode linearnog programiranja u gospodarenju vodnim resursima, utjecaj klimatskih čimbenika i fenomena na vodne resurse. U drugom poglavlju opisana je uloga i važnost vode u prirodi te koncept hidrološkog ciklusa. Također, objašnjen je i pojam „održivosti“. Zatim je dan pregled svih oblika vodnih resursa koji se javljaju na hrvatskim otocima U poglavlju tri prikazane su detaljno geografsko-fizičke karakteristike otoka Korčule te njegove klimatske, geološke i hidrološke prilike. Opisan je sustav meteoroloških mjerenja koji se provodi na otoku. Sakupljena su sva meteorološka mjerenja (temperatura zraka, vjetar, relativna vlažnost, insolacija, oborine) koja su provedena na otoku u razdoblju 1948.-2008. Odgovarajućim statističkim metodama (korelacija, regresija, metode za prostornu interpolaciju, statistički testovi i dr.) obrađena su sakupljena mjerenja te su utvrđene prostorne (distribucija, utjecaj topografije i drugih čimbenika) i vremenske (godišnji hod, trendovi i dr.) karakteristike navedenih meteoroloških pokazatelja. Analiza je provedena za dnevne, mjesečne i godišnje podatke. Ukazano je na velike razlike u temperaturama zraka na istočnoj i zapadnoj obali kao i na zabrinjavajuće trendove snižavanja godišnjih oborina na otoku, dok u isto vremenskom razdoblju, oborine vegetacijskog razdoblja nemaju nikakav trend. Za proračun evapotranspiracije korištene su različite metode, koje su u radu i opisane, a dobiveni rezultati uspoređeni. Također, utvrđeni su i sljedeći agroklimatski pokazatelji: kišni faktor, indeks vlažnosti, indeks suše i hidrotermički koeficijent te klimadijagram. Provedena je posebna analiza s ciljem utvrđivanja utjecaja klimatskih promjena na vodne resurse otoka. Zatim je dan kratki pregled dosadašnjih geoloških i hidrogeoloških istraživanja na otoku te njegove litografske i tektonske značajke. U poglavlju četiri iznesene su vrste suša te su dane njihove definicije, značajke i posljedice. Primijenjene su odgovarajuće metode identifikacije (standardizirani indeks oborine, metoda decila, Palmerov indeks suše i metoda deprecijacije oborine) i kvantifikacije (metoda sušnih perioda) suše. Ponuđena je nova varijanta metode decila, koja osim oborine uzima u obzir i temperaturu. Rezultati metoda su uspoređeni te su utvrđeni pragovi suše za otok Korčulu za mjesečnu vremensku skalu. Osim toga, metoda sušnih perioda je proširena tj. dana je nova varijanta ove metode koja uzima u obzir oborinu i evapotranspiraciju, a ne samo oborinu kako nudi „standardna“ varijanta. Ukazano je na činjenicu da se suše na otoku javljaju svake godine (manjeg ili većeg intenziteta i trajanja) tijekom ljetnih toplih i sušnih mjeseci, stvarajući u tom razdoblju probleme pri upravljanju vodnim resursima. Na koncu, dan je kratki pregled mjera za borbu protiv suše. Današnji način korištenja voda (potrošnja vode i kategorije korisnika) na otoku Korčuli, sa svim specifičnostima vodoopskrbnog sustava opisan je u poglavlju pet. Detaljno je analizirana varijacija potrošnje vode u toku godine. Napravljen je proračun specifične potrošnje vode. U poglavlju šest prikazana je struktura otoka prema namjeni površina te je utvrđen prostorni potencijal otoka za poljoprivredu. Opisana su najznačajnija krška polja na otoku. Dana je sistematizacija današnjeg stanja poljoprivrede na otoku (kulture, obrađene površine, urod i dr.) te su utvrđene potrebe najznačajnijih poljoprivrednih kultura za vodom. Provedena je analiza utjecaja oborina na prinose za najzastupljeniju otočnu kulturu – maslinu. Također je realno procijenjena mogućnost povećanja navodnjavanih površina od oko 20% u odnosu na sadašnje poljoprivredne površine. Društveno-gospodarske prilike (broj stanovnika, gospodarske djelatnosti i zaposlenost) otoka koje su usko vezane uz vodne resursa, iznesene su u poglavlju sedam. Također, sakupljeni su i prikazani turistički pokazatelji: broj dolazaka i broj noćenja. U poglavlju osam opisan je koncept bilanciranja vodnih resursa te hidrološke specifičnosti otočnih sredina. Utvrđene su komponente hidrološkog ciklusa za otok Korčulu u cijelom razmatranom razdoblju 1948.-2008. Definirane su realne potrebe za vodom svih korisnika za današnje društvene, gospodarske i agronomske prilike. Na osnovu vodnog potencijala otoka te poljoprivredne tradicije i današnjeg stanja, utvrđene su mogućnosti razvoja navodnjavanja kao ključne mjere u suvremenoj poljoprivredi. Također, predložene su mjere i aktivnosti za održivo gospodarenja vodama. Poseban osvrt dan je na današnji sustav korištenja voda na otoku Korčuli te su istaknuti njegovi nedostaci, a ukazano je i na moguće rezerve vode. Zatim su vodno gospodarske prilike otoka Korčule uspoređene s drugim mediteranskim otocima. Navedena je definicija malih otoka te je prikazana njihova sistematizacija na Mediteranu. Posebno je dan kratki prikaz vodoopskrbe malih hrvatskih otoka te je izvršena njihova geografsko-klimatološka klasifikacija. Opisan je koncept racionalnog korištenja voda u skladu s održivim razvojem. Iznijeti su klasični načini sakupljanja voda te suvremena rješenja koja se uvelike primjenjuju na Mediteranu. Posebno je provedena ekonomska analiza korištenja vodnih resursa. Prikazana je primjena metode linearnog programiranja za optimalno upravljanje vodnim resursima. Pri tome su korišteni kriteriji minimalnih troškova i maksimalne dobiti. Provedenim istraživanjem išlo se u daljnji razvoj ove metode, na način da su uključeni ekološki i društveni parametri, te je utvrđena društveno-gospodarska vrijednost vode. Postavljeni model je opći i može se koristiti u bilo kojoj otočnoj sredini ili sličnom sustavu. Na koncu, iznesene su očekivane promjene poljoprivredne proizvodnje u uvjetima navodnjavanja te ekonomska dobit. Također, navedene su i najznačajnije mjere za zaštitu vodnih resursa otoka Korčule. U poglavlju devet dan je kratki prikaz najznačajnijih rezultata ovoga rada. Istaknute su mjere i aktivnosti koje valja provesti kako bi se poboljšalo današnje upravljanje vodnim resursima otoka Korčule, te su dane smjernice budućeg razvoja. te su dani pravci budućeg razvoja usmjereni prvenstveno prema smanjenju gubitaka u vodoopskrbnom sustavu i korištenju vode iz nekonvencionalnih izvora. Naveden je originalni znanstveni doprinos ovoga rada koji obuhvaća razvoj novih metoda za identifikaciju i kvantifikaciju suše te razvoj modela za upravljanje vodnim resursima. Predložene su smjernice budućih istraživanja kako bi se postiglo još kvalitetnije upravljanje vodnim i poljoprivrednim resursima. Kandidat je obradi teme pristupio temeljito i studiozno. Pokazao je da vlada najnovijim znanstvenim dostignućima iz predmetnog područja te da vlada suvremenom metodologijom. Predložio je nove metode za analizu suše te uveo nove elemente u modeliranju korištenja vodnih resursa. Obradi materije u disertaciji pristupilo se sustavno na suvremen i holistički način. Osim čisto tehničkih podataka, obrada i rješenja korišteni su i ekološki pristupi, a nisu zanemareni niti ekonomski čimbenici. Najveća vrijednost ovog rada je u njegovoj istinskoj interdisciplinarnosti. Realno je pokazano stanje s vodnim resursima na otoku koji gotovo svake godine pati od manje ili jače intenzivnih suša. U radu je ukazano na vrlo značajni fenomen, tj. neočekivano veliku razliku između temperatura zraka i oborina mjerenih na dvije meteorološke stanice na otoku: Vela Luci i Korčuli. Trend snižavanja oborina i povišenja temperatura zraka na otoku mogao bi biti izrazito opasan za njegov budući razvoj. Kao realnu podrška rješavanja te prijeteće problematike autor je primijenio postupak linearnog programiranja u kojem su korišteni originalni pristupi.

upravljanje vodnim resursima; mali otok; krš; poljoprivreda

nije evidentirano