hrvatski

Utjecaj genetskih i okolišnih čimbenika na broj somatskih stanica u kravljem mlijeku

Budući da su proizvodnja mlijeka i broj somatskih stanica u negativnoj a broj somatskih stanica i mastitis u pozitivnoj korelaciji, pravilan uzgojno – selekcijski rad može donijeti napredak. Odabir životinja poželjnih genotipova kao roditelja buduće generacije bi smanjio troškove na farmi, te povećao ukupnu proizvodnju mlijeka. Iako se u svijetu već više od 20 godina vrši genetsko vrednovanje na broj somatskih stanica, u Hrvatskoj do danas nije primijenjeno. Budući da je laktacijski model u većini zemalja još prije desetak godina zamijenjen test-day modelom, čini se opravdanim ovakav model primijeniti za genetsko vrednovanje obilježja broja somatskih stanica kod krava mliječnih i kombiniranih pasmina goveda u Republici Hrvatskoj. Test-day model (TDM) pruža nekoliko prednosti: 1) korištenje izmjerenih vrijednosti (test-day), koje se korigiraju za fiksne utjecaje ; 2) nije potrebno čekati završetak laktacije za dobivanje potpune informacije ; 3) korekcija na stadij laktacije ; 4) donošenje ranije selekcijske odluke (genetsko vrednovanje može biti provedeno prije nego je laktacija završena) ; i 5) genetsko vrednovanje može biti češće napravljeno, te postaje koristan alat za menadžment stada. Dakako, TDM ima i nekoliko nedostataka, posebice složenost postupka što je posljedica potrebe više jednadžbi i parametara koji se koriste pri procjeni. Cilj ovog rada je razvoj ponovljivog test – day modela s fiksnom regresijom i procjena genetskih parametara za osobinu broja somatskih stanica kod simentalske i Holstein pasmine goveda u Hrvatskoj. Procijenjeni genetski parametri se preporučuju za buduće genetsko vrednovanje ove osobine kod navedenih pasmina goveda u Republici Hrvatskoj. Proizvodni podaci su prikupljani u razdoblju od 1. siječnja 2005. godine do 27. kolovoza 2009. godine. Broj dnevnih kontrola koji je korišten u analizi podataka je bio 861.417 kod simentalske i 656.272 kod Holstein pasmine. Obradom je obuhvaćeno 65.111 krava simentalske pasmine i 45.953 krava Holstein pasmine. S ciljem dobivanja normalne distribucije, izvršena je logaritamska transformacija prema formuli: logBSS = log2 (BSS/100000) + 3. Postavljene su granične vrijednosti s obzirom na: redni broj laktacija, stadij laktacije, datum rođenja krava, dob kod teljenja, regiju i sezonu teljenja. Stada s manje od 3 krave po godini testiranja su isključena iz analize. U pogledu proizvodnih podataka je uvažen interval od 1.000 do 10.000.000 somatskih stanica na dan kontrole. Parametri disperzije za broj somatskih stanica su procijenjeni pomoću jednoobilježnog ponovljivog modela. Fiksni dio modela je razvijen korištenjem GLM procedure u statističkom paketu SAS i temeljen na koeficijentu determinacije (R2), stupnjevima slobode (df) i značaju i udjelu varijacije koji tumači utjecaje. Za svaku pasminu je razvijen zaseban model sa istim sistematskim utjecajima s razredima: redni broj laktacije, županija, te sezona teljenja definirana kao interakcija između godine i tri uzastopna mjeseca teljenja. Utjecaj dobi pri prvom teljenju opisuje kvadratna regresija, dok je stadij laktacije opisan Ali-Schaefferovom funkcijom ugniježđenom unutar rednog broja laktacije. Slučajni dio modela uključuje genetski dio (direktni aditivni genetski utjecaj), stalni okolišni utjecaj i usporedivu grupu. Kao genetski čimbenik je analiziran utjecaj same životinje. Komponente varijance su procijenjene pomoću REML (The Residual Maximum Likelihood) metode primijenjenoj u VCE-6 softverskom paketu. Fiksnim dijelom modela je pojašnjeno 6, 5% varijabilnosti za svojstvo logaritamskog broja somatskih stanica (logBSS) kod simentalske pasmine, a kod Holstein pasmine 8, 4% varijabilnosti. Laktacijska krivulja za BSS sliči obrnutoj laktacijskoj krivulji za proizvodnju mlijeka ili prosječni protok mlijeka. BSS je povećan na početku laktacije, nakon toga opada i minimum doseže između 35. i 65. dana, te raste prema kraju laktacije kada doseže svoj maksimum. Krave u kasnijim laktacijama imaju viši BSS nego krave u prvoj laktaciji na isti dan laktacije. Kod obiju pasmina je porast nakon minimuma jače izražen u ostalim laktacijama nego u prvoj laktaciji. Dob kod prvog teljenja je opisan kvadratnom regresijom. Najniža vrijednost logBSS-a kod simentalskih krava je bila ako su se prvi put telile u dobi od 27. do 29. mjeseca, a za Holstein krave u dobi od 28. do 29. mjeseca. Ranija i kasnija dob znače porast logBSS-a. Kod krava simentalske pasmine najveći broj kontrola je ostvaren kada je dob prvog teljenja bila 26 mjeseci, a za Holstein krave 25 mjeseci. Sezona teljenja uzrokuje razlike u razini BSS-a i izgledu laktacijske krivulje. Rezultati ovog rada pokazuju da krave simentalske pasmine koje se tele u jesenskoj sezoni (rujan – studeni) imaju najviši prosječni logBSS. Zatim slijede krave koje se tele u ljetnoj sezoni (lipanj – kolovoz), pa one koje se tele u proljetnoj (ožujak – svibanj), te u zimskoj (prosinac – veljača) sezoni. I kod krava Holstein pasmine je zabilježen vrlo sličan trend. Niže su razlike između sezona zamijećene kod simentalske nego kod Holstein pasmine. Utjecaj regije je plod klimatskih i tradicijskih razlika između pojedinih regija. Najviši prosječan broj somatskih stanica je za simentalsku pasminu zabilježen u Splitsko – dalmatinskoj, Brodsko – posavskoj i Bjelovarsko – bilogorskoj županiji. Najviši prosječni broj somatskih stanica za Holstein pasminu je ostvaren u Požeško – slavonskoj (4, 0), Bjelovarsko – bilogorskoj (4, 0) i Zagrebačkoj županiji (3, 9). Ako se izuzmu Zadarska i Istarska županije koje nemaju krave simentalske pasmine, u svim županijama osim Splitsko – dalmatinskoj je zabilježen manji logBSS kod simentalske nego kod Holstein pasmine. Najmanja razlika između pasmina je ostvarena u Osječko – baranjskoj županiji (manje od 0, 5 logBSS-a). Komponente varijance su procijenjene za svaku pasminu zasebno korištenjem jednoobilježnog ponovljivog test-day modela s fiksnom regresijom. Procijenjeni heritabilitet za logBSS za simentalsku pasminu je iznosio 21% i bio je viši u usporedbi sa 15% kod Holstein pasmine. Kod simentalske pasmine je utjecaj interakcije stado*godina kontrole pojasnio 9% od ukupne varijabilnosti BSS, a utjecaj interakcije stado*kontrolni dan je pojasnio 5% varijabilnosti BSS-a. Stalnim utjecajem okoliša je pojašnjeno 19% od ukupne varijabilnosti BSS- a, a udio neobjašnjene fenotipske varijance je bio 46%. Kod Holstein pasmine je utjecajem interakcije stado*godina kontrole pojašnjeno 10% od ukupne varijabilnosti BSS, što je više nego kod simentalske pasmine. Utjecajem interakcije stado*kontrolni dan pojašnjeno je 5% varijabilnosti BSS-a, jednako kao i kod simentalske pasmine. Stalnim utjecajem okoliša je pojašnjeno 20% od ukupne varijabilnosti BSS- a, nešto više nego kod simentalske pasmine. Udio neobjašnjene fenotipske varijance je bio 50% i viši je nego kod simentalske pasmine. Negativni signifikantni korelacijski koeficijenti (P<0, 0001) utvrđeni su kod krava simentalske pasmine između broja somatskih stanica i količine mlijeka (-0.16702), količine masti (-0.10937) i količine bjelančevina (-0.11205), pojedinačno. Izraženije negativni signifikantni koeficijenti korelacije (P<0, 0001) su izračunati kod Holstein pasmine između istih parametra i iznose redom za količinu mlijeka (-0.23608), količinu masti (-0.15834) i količinu bjelančevina (-0.19200). Pozitivni visokosignifikantni (P<0, 0001) korelacijski koeficijenti (tablica 25.) za simentalske krave utvrđeni su između broja somatskih i sadržaja mliječne masti (0.08953), te sadržaja bjelančevina (0.17188). Kod Holstein pasmine su također utvrđeni pozitivni koeficijenti korelacije između navedenih osobina. Između broja somatskih stanica i sadržaja masti iznosi 0.10371, a između broja somatskih satnica i sadržaja bjelančevina 0.17365. Rezultati predstavljeni u ovom radu pokazuju da ponovljivi test-day model s fiksnom regresijom može biti primijenjen za genetsko vrednovanje logBSS-a kod simentalske i Holstein pasmine goveda u Hrvatskoj.

broj somatskih stanica ; kravlje mlijeko ; simentalska i holstein pasmina ; genetski parametri

nije evidentirano