hrvatski

Prinos zrna i sadržaj vode u zrnu u berbi hibrida kukuruza različite duljine vegetacije

Prinos zrna hibrida kukuruza pune vegetacije za pojedino područje proizvodnje u pravilu je viši od prinosa zrna hibrida kraće vegetacije. Međutim, hibridi duže vegetacije imaju i veći sadržaj vode u zrnu u berbi pa su i troškovi sušenja zrna veći u usporedbi s hibridima kraće vegetacije koji pri istom datumu berbe imaju manji sadržaj vode u zrnu. Cilj istraživanja bio je utvrditi agronomska (visina biljke, ukupan broj biljaka, broj jalovih i polomljenih biljaka u berbi) i gospodarska (prinos zrna i sadržaj vode u zrnu u berbi) svojstva hibrida kukuruza različite skupine dozrijevanja. Pokus je proveden u uvjetima intenzivne agrotehnike na pokušalištu Maksimir Agronomskog fakulteta u Zagrebu tijekom dvije vegetacijske sezone. Pokus sa šest hibrida kukuruza (PR39F58, PR39K38, PR38A24, PR36R10, PR36K67 i PR34F02) različite skupine dozrijevanja (FAO 250–570) postavljen je po shemi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Vegetacijska sezona značajno je utjecala na sadržaj vode u zrnu u fiziološkoj zrelosti i berbi, ali ne i na prosječne prinose zrna. U 2007. dobiven je značajno veći prosječan sadržaj vode u fiziološkoj zrelosti (29, 55%) i berbi (24, 25%) u usporedbi s 2008. (25, 62% u fiziološkoj zrelosti i 18, 76% u berbi). Prosječni prinos zrna za obje godine iznosio je 9926 kg/ha. Hibridi su se međusobno značajno razlikovali za sadržaj vode u zrnu u berbi i prinose zrna. Hibrid PR36K67 (FAO 490) imao je najveći sadržaj vode u zrnu (26, 9%). Hibridi PR34F02 (FAO 570) i PR36R10 (FAO 450) nisu se značajno razlikovali od najvlažnijeg hibrida PR36K67, dok su hibridi kraće vegetacije PR38A24 (FAO 380) i PR39K38 (FAO 270) imali značajno manji sadržaj vode u zrnu u berbi. Najmanji sadržaj vode u berbi od prosječno 16, 06% je imao hibrid PR39F58 (FAO 250). Najveće razlike u sadržaju vode u zrnu u berbi između dvije vegetacijske sezone utvrđene su za hibride najduže vegetacije (PR34F02 i PR36K67) koji su ostvarili i najveće prinose zrna. Najniže, a međusobno slične prinose zrna ostvarili su hibridi PR39K38 (9058 kg/ha) i PR39F58 (9189 kg/ha). To je bilo značajno manje u odnosu na najrodniji hibrid PR34F02 (10923 kg/ha), te hibride PR36K67 (10746 kg/ha) i PR38A24 (10047 kg/ha). Hibrid PR36R10 (FAO 450) je imao prosječni prinos od 9592 kg/ha, što je bilo značajno manje od najrodnijih hibrida PR34F02 i PR36K67. Većina hibrida je imala slične prinose u obje vegetacijske sezone. Jedino su za hibride PR34F02 i PR38A24 utvrđeni značajno veći prinosi zrna u 2007. u usporedbi sa 2008. godinom.

fiziološka zrelost; hibrid; kukuruz; prinos zrna; sadržaj vode u zrnu.

nije evidentirano