hrvatski

Udio gramatičkih kategorija u tekstu na primjeru Lukina i Ivanova evanđelja

Čestota i proširenost pojedinih gramatičkih kategorija može biti vrlo korisno sredstvo lingvističke raščlambe pojedinih tekstova, uključujući i značenjsku. Stvarna bi zastupljenost pojedinih gramatičkih kategorija u odnosu s istraživanjima njihove ovladanosti mogla biti psiholingvistički zanimljiva, pokazivati kako obilježja unosa djeluju na usvajanje jezika izvornih govornika. I konačno, one mogu biti pokazatelj korisnosti odabira pojedine riječi i njezinih obličnica u oprimjeravanju kategorije ili (ne)svrhovitosti njezina poučavanja paradigmama. U radu se navedeno pokazuje na primjeru udjela nekih gramatičkih kategorija riječi: vrsta riječi, broja, roda, padeža te ukupnoga broja imeničkih obličnica i različnica u dva prijevoda evanđelja na hrvatski. Prijevodi evanđelja za hrvatsku su kulturu važni tekstovi, a zbog svoje namjene prikladni za jezičnu analizu. Prvo je Lukino, kao jedno od tri sinoptička evanđelja, a drugo Ivanovo, četvrto evanđelje u prijevodu B. Dude i J. Fućeka (Jeruzalemska Biblija). Na podatcima o broju natuknica pokazat će se i moguće objašnjenje dobivenih podataka. U literaturi je bilo navođeno kako Ivanovo evanđelje (u grčkomu izvorniku), za razliku od sinoptičkih, ima siromašan rječnik od samo tisućinjak natuknica. U hrvatskomu prijevodu ima ih pedesetak posto više. Ali i u hrvatskomu je prijevodu broj natuknica Ivanova evanđelja znatno manji (1487 od 14226 pojavnica) u odnosu na Lukino evanđelje (2623 od 18326 pojavnica), a usporedba tih dvaju hrvatskih prijevoda pokazuje razliku u leksičkoj gustoći teksta (10, 45 % prema 14, 31 %). Glavni je uzrok toj razlici veći broj zamjenica kao suznačnih riječi, a manji broj pridjeva kao samoznačnih riječi.

gramatičke kategorije; čestotna analiza; Biblija; Lukino evanđelje; Ivanovo evanđelje

nije evidentirano