hrvatski

Djelovanje subinhibicijskih koncentracija antibiotika na sposobnost adherencije sojeva Pseudomonas aeruginosa na epiteloidne stanice in vitro

Sposobnost adherencije Pseudomonas aeruginosa na sluznice ljudskog organizma smatra se početnom fazom u nastanku infekcije. Na mjestu infekcije antibiotici su često prisutni u subinhibicijskim koncentracijama zbog samog načina intermitentne primjene kod ljudi pa su suprainhibitorne koncentracije uvijek praćene subinhibicijskim koncentracijama. Cilj ovog rada bio je utvrditi učinak subminimalnih inhibicijskih koncentracija (subMIK) ceftazidima, ciprofloksacina i gentamicina na morfologiju i sposobnost adherencije 30 različitih sojeva Pseudomonas aeruginosa na staničnu kulturu bubrega zelenog majmuna (GMK) i HeLa stanica, metodom neizravne imunofluorescencije (ITFA). Sojevi su bili izolirani iz različitih kliničkih uzoraka. Bakterijska adherencija na epiteloidne stanične kulture ispitivana je prije i nakon izlaganja bakterija antibioticima i prikazana metodom neizravne imunofluorescencije. Uspoređivan je broj i morfologija bakterija koje su adherirale na staničnu kulturu bubrega zelenog majmuna (GMK) prije i nakon izlaganja 1/2, 1/4, 1/8, 1/16 i 1/32 MIK pojedinog od tri testirana antibiotika. Kako bi se utvrdilo između kojih koncentracija antibiotika, s obzirom na sposobnost bakterijske adherencije, postoje statistički značajne razlike primijenjen je Wilcoxonov test. Statistički značajnim smatrane su razlike potvrđene na razini signifikantnosti p<0, 05. Priprema podataka i dio statističke analize izvršen je pomoću računalnog tabličnog kalkulatora Microsoft Excel 2003. U analizi su korišteni i statistički programski paketi SPSS 15.0 for Windows Evaluation Version te Statistica 6.0. Grafički prikazi izrađeni su uz pomoć aplikacije Statistica 6.0. Većina sojeva (89%) adherirala je dobro na upotrijebljene stanične kulture i nije bilo statistički značajne razlike između sposobnosti adherencije sojeva na te dvije stanične kulture, tj. HeLa i GMK. Uočena je statistički značajna razlika, pri razini statističke značajnosti p<0, 05, u broju adheriranih bakterija nakon izlaganja sojeva svim upotrijebljenim konncentracijama tj. 1/2, 1/4, 1/8, 1/16 i 1/32 MIC ceftazidima i ciprofloksacina. Gentamicin se pokazao kao najmanje učinkovit te je sposobnost adherencije bila umanjena pri 1/2, 1/4 i 1/8 MIC. Uspoređujući učinkovitost sva tri istraživana antibiotika u svim navedenim koncentracijama, ceftazidim se pokazao najučinkovitijim, dok je gentamicin najmanje utjecao na smanjenje bakterijske adherencije. Ciprofloksacin se pokazao učinkovitijim od gentamicina, a manje učinkovitim od ceftazidima, na razini statističke značajnosti p<0, 05. Učinak ceftazidima na morfološke promjene Pseudomonas aeruginosa najviše je izražen pri koncentracijama 1/2, 1/4 i 1/8 MIC. Smanjivanjem koncentracije antibiotika smanjivala se i duljina filamenata, dok je kod koncentracije 1/32 MIC uočena normalna morfologija bakterije. Rezultatima ovoga istraživanja pokazano je da antibiotici mogu u koncentracijama koje su puno niže od onih neophodnih za inhibiciju bakterijskog umnožavanja (MIK) oštetiti sposobnost adherencije na staničnu površinu, ali uzrokovati i morfološke promjene Pseudomonas aeruginosa. Sprječavanje bakterijske adherencije privlačan je način prevencije i zaštite od infektivnih bolesti.

Pseudomonas aeruginosa; antibiotici; subinhibicijske koncentracije; bakterijska adherencija

nije evidentirano