hrvatski

Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske

Špiljska je fauna jedna od najvećih i najzanimljivijih posebnosti Hrvatske. Zbog iznimno velike površine pod kršem, Hrvatska obiluje speleološkim objektima koji su, nažalost, većinom neistraženi. Iz poznatih je speleoloških objekata u Hrvatskoj utvrđeno 469 pravih špiljskih svojti (Gottstein i sur., 2002), od čega je čak 338 svojti opisano iz 206 naših speleoloških objekata (Bedek i sur., 2006). Te su brojke danas sigurno veće, budući da su u međuvremenu otkrivene nove špilje i jame sa svojim posebnostima, ili su već poznati objekti bolje istraženi, a opisano je i nekoliko novih špiljskih vrsta. Budući da krški dio Hrvatske pripada Dinarskom kršu, čija je odlika najveća raznolikost špiljske faune na svijetu (Vandel, 1964 ; Culver i Sket, 2000), i špiljska je fauna Hrvatske, uz veliki broj endemičnih i reliktnih svojti, iznimno bogata u europskim i svjetskim razmjerima. Unatoč ovoj neizmjernoj vrijednosti špiljskih staništa Hrvatske, mnogi još nisu prepoznali važnost njihova očuvanja te se ta staništa neprestano uništavaju, a njihova se jedinstvena fauna nepovratno gubi. Glavni su razlozi ugroženosti špiljske faune Hrvatske fizičko uništavanje špiljskih staništa zbog izgradnje prometnica, kamenoloma, zatrpavanja špiljskih objekata otpadom, zatim zagađenja bilo odlaganjem komunalnog otpada ili povećanjem količina teških metala, detergenata, pesticida ili drugih otrova u podzemnim vodama, zbog neprikladnog turističkog uređenja i korištenja špilja te naposljetku ilegalno sakupljanje špiljskih životinja i globalne promjene klime. Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske nova je u nizu crvenih knjiga, projekta pokrenutog 2000. godine, te je, među ostalim, i druga crvena knjiga, nakon Crvene knjige vretenaca, koja sadrži podatke o ugroženim beskralješnjacima Hrvatske. U ovoj je knjizi obrađena fauna špiljskih staništa, odnosno uključene su samo svojte koje primarno obitavaju u špiljskim staništima, tj. takozvani troglobionti i stigobionti. Prethodni je Crveni popis podzemne faune (Tvrtković i sur., 2004) obuhvaćao 41 svojtu, dok je nakon isključivanja nekih svojti i dodavanja novih Crvena knjiga špiljske faune dosegla broj od 186 ugroženih svojti. Kategorije ugroženosti svih svojti u Crvenoj knjizi određene su prema kategorizaciji i kriterijima Međunarodne unije za zaštitu prirode (International Union for Conservation of Nature- IUCN), prema kojima su predložene i odgovarajuće mjere očuvanja.Kao što smo već spomenuli, špiljska fauna Hrvatske još je uvijek relativno slabo istražena, ali svake se godine otkrivaju nove špilje i jame s jedinstvenom faunom, dok veliki broj već utvrđenih svojti tek čeka da bude znanstveno opisan te će mnoštvo novih podataka omogućiti reviziju i nadopunu ovog dinamičnog materijala. Na kraju valja napomenuti da je ova knjiga, izrađena u suradnji s Hrvatskim biospeleološkim društvom, prva crvena knjiga špiljske faune u svijetu, što nas čini iznimno ponosnima, te se nadamo da ćemo njome, uz promidžbu prirodnih osobitosti Hrvatske u svijetu, uspjeti podići svijest javnosti o ovoj posebnosti Hrvatske te pridonijeti očuvanju vrlo ugroženih špiljskih staništa i prateće faune.

IUCN kategorije ugroženosti ; ugrožene svojte ; mjere zaštite

nije evidentirano