hrvatski

Vještačenje posljedica silovanja i/ili pokušaja silovanja

ZAKLJUČAK Iako su simptomi i kliničke slike silovanih osoba obično dosta slične, intenzitet duševnih boli i pojačanih psihičkih napora vrlo su različiti i po intenzitetu i učestalosti javljanja. Zato ih treba procjenjivati detaljno i individualno vodeći računa o premorbidnom stanju, stanju ranijeg funkcioniranja te o mogućnosti ranijeg uživanja i zadovoljstva i usporedbi ranijeg i sadašnjeg stupnja socijalnog funkcioniranja. Psihijatru ne preporučavamo procjenu materijalnih iznosa (novčane naknade) već postotak onesposobljenosti koji je u direktnoj vezi s duševnim bolom nastalim od aktualnog traumatskog događaja. Potrebno je u vještačenju analizirati dužinu vremenskoga razdoblja u kojem su duševna bol i onesposobljenost funkcioniranja bili poremećeni u jakom, umjerenom i blagom stupnju, te kada je eventualno dolazilo do pogoršanja i/ili oporavka. Uz adekvatnu terapiju i podršku obitelji stanje se može u cijelosti remitirati, ali se kod tih osoba obično snižava prag na sljedeću traumu. U Republici Hrvatskoj kod vještačenja osoba koje su bile traumatizirane tijekom Domovinskog rata i razvile poremećaje kao posljedicu te traume, rabi se Pravilnik o utvrđivanju postotka oštećenja organizma HRVI iz Domovinskog rata Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (2005.). Kod osoba koje su razvile PTSP ili trajne promjene ličnosti nakon PTSP-a postotak oštećenja je od nula do 40%. U slučaju psihičkog komorbiditeta koji je također posljedica traumatskog događaja, određenje postotak oštećenja od 40% do 60%. To su sasvim sigurno dobri okviri postotka oštećenja, ali nisu obligirajući u sudskim vještačenjima. U slučaju branitelja ocjenjivanje oštećenja provodi se najmanje tri godine za redom uz mogućnost promjenjivosti postotka oštećenja tijekom toga razdoblja, dok ta mogućnost u sudskom vještačenju nije predviđena. Zbog toga je u vještačenju za sud potrebno voditi računa i o mogućnosti promjenjivosti psihičkog stanja te s tim u vezi i sa stupnjem duševne boli, sudu ponuditi za svakog motrenika specifičnu preporuku kako o intenzitetu duševne boli i onesposobljenosti, tako i o mogućim promjenama intenziteta duševne boli. Potrebno je također voditi računa i o premorbidnoj strukturi ličnosti i utjecaju strukture ličnosti na razvoj invaliditeta.

silovanje, vještačenje, forenzička psihijatrija

nije evidentirano