hrvatski

Herman Bollé i obnova građevina zagrebačkog Stolnog kaptola nakon potresa 1880. godine

Iako se ove godine navršava 130. obljetnica zagrebačkog potresa od 9. studenoga 1880. obnova grada tijekom 80-ih i utjecaj te prirodne katastrofe na povijest hrvatske arhitekture kasnog 19. stoljeća još uvijek nije podrobno obrađivan u domaćem stručnom tisku. Osobito važnu ulogu u obnovi Zagreba i okoline odigrao je arhitekt Herman Bollé, kojemu su upravo ti radovi bili svojevrsna odskočna daska i sredstvo materijalne i profesionalne afirmacije u hrvatskoj sredini. Obraditi cjelovito Bolléovu ulogu u obnovi poslije potresa nije dakako moguće u jednom članku pa se ovaj tekst usredotočuje na segment koji se odnosi na obnovu građevina koje je nadzirao zagrebački Stolni kaptol. Točno dva mjeseca od preseljenja u Zagreb, 1. siječnja 1880. zagrebački Nadbiskupski duhovni stol imenovao je Bolléa „pregledateljem nacertah i troškovnikah za cerkve“. Time je dobio poziciju koju su imali Viollet-le-Duc u Parizu a donekle i Friedrich Schmidt u Beču – dijecezanskoga arhitekta, koja mu je otvorila široko polje autorskog djelovanja na polju sakralne umjetnosti. Na korak Nadbiskupskog duhovnog stola i imenovanje Bolléa svojim službenim arhitektom Stolni kaptol će se odlučiti tek nakon potresa u studenom 1880. Prema pisanjima zagrebačkog tiska, Bollé je već 15. 11., šest dana nakon potresa, imenovan glavnim arhitektom obnove svih kaptolskih zdanja. Do kraja 80-ih godina 19. stoljeća, pa i duže, Bollé će, zahvaljujući stečenom položaju, voditi obnovu gotovo svih građevina kojima je Stolni kaptol bio vlasnik ili patron. Upravo je Kaptol bio dio Zagreba koji je najviše stradao u potresu 1880. Rijetko je koja građevina prošla s manjim oštećenjima, pa su ukupne štete na zgradama u ovoj gradskoj četvrti, bez crkvi i kapela, procijenjene na znatnih 740715 forinti. Sve građevine u današnjoj ulici Kaptol nisu dakako pripadale Stolnome kaptolu. Sjemenište, kao i nadbiskupski dvor morao je popravljati nadbiskup, koji je pomogao i popravak crkve svete Marije na Dolcu budući da je ona privremeno služila kao katedrala, a i franjevci su sami popravljali svoje samostanske zgrade i crkvu. Većinu ostalih građevina, među kojima na prvo mjesto treba staviti tada postojećih 30 kanoničkih kurija morao je popraviti, odnosno iznova graditi Stolni kaptol. Tri kanoničke kurije – Kaptol 6, 21 i 30 u potpunosti su uklonjene nakon potresa. Na mjestu kurije Kaptol 30 podići će se novo krilo nadbiskupskog sjemeništa, dok će na Kaptolu 6 i 21 biti podignute nove kurije prema Bolléovim projektima. Kanonička kurija Kaptol 6, podignuta 1881., zajedno s prebendarskim kurijama koje su se gotovo istodobno podizale nešto sjevernije, u ulici Nova Ves, izvrstan su primjer neogotičke stambene građevine u Bolléovom opusu s pročeljima izvedenima od fasadne opeke, neuobičajene u to vrijeme u zagrebačkoj arhitekturi. Kurija Kaptol 21 podignuta je nešto kasnije, 1885. i pokazuje drukčije stilsko rješenje – neoromaničko. Bollé je tijekom 80-ih radio i na popravljanjima gotovo svih ostalih kanoničkih kurija na Kaptolu, no zbog nedostataka sredstava rijetko je na njima mijenjao postojeća stilska rješenja. Na Dolcu nedaleko ulice Kaptol Bolléu će 1886. biti povjerena i restauracija glavnog pročelja i unutrašnjosti župne crkve svete Marije, barokne građevine koju će arhitekt djelomično preoblikovati u stilu njemačke (sjevernjačke) neorenesanse. Kako je Stolni kaptol imao u svojem vlasništvu cijeli niz posjeda u okolici Zagreba, morao je popraviti, prema tadašnjim hrvatskim zakonima o patronatskim dužnostima, župne crkve i dvorove koje su stradale u potresu na 1880., a koje su vezane uz te posjede. Od većih popravaka treba istaći obnove župnih crkvi u Šćitarjevu i Markuševcu. Još većih opsega bila je restauracija župne crkve u Resniku kojoj je dograđen 1888. novi neoromanički zvonik. Dok je resnička crkva bila samo djelomično nadograđena u selu Granešini Bollé je morao pristupiti podizanju posve nove građevine, na mjestu stare, koja je u potresu bila gotovo u potpunost srušena. Riječ je nesumnjivo o najvažnijoj građevini čiju je izgradnju većim dijelom financirao Stolni kaptol nakon potresa. Prostrana trobrodna neogotička građevina s visokim zvonikom na pročelju podignuta je 1886-1887. i među najvažnijim je realizacijama Hermana Bolléa uopće.

Herman Bollé; historicizam; neogotika; neorenesansa; Stolni kaptol; potres 1880; Zagreb; Šćitarjevo; Markuševec; Sisak; Granešina

nije evidentirano