hrvatski

Usporedba konvencionalne i ekološke proizvodnje kukuruza i soje

Zbog negativnog utjecaja na tlo i okoliš pristup gnojidbi velikim količinama mineralnih gnojiva mora se mijenjati. U Križevcima je postavljen pokus s ciljem da se utvrdi utjecaj različite gnojidbe na kukuruz (2008.) i soju (2009.). Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u četiri ponavljanja s deset tretmana: kontrola (bez gnojidbe), mineralna gnojidba, kompostirani goveđi i konjski gnoj, te separat svinjske gnojovke u dvije razine (10 i 5 t/ha) i kompostirani pileći gnoj (6 i 3 t/ha). Soja je gnojena samo mineralnihm gnojivima, a utjecaj organske gnojidbe promatran je kroz produženo djelovanje. Na kukuruzu su praćeni: prinos, masa, duljina i promjer klipa, a kod soje: prinos, broj mahuna i broj zrna po biljci, te masa 1000 zrna. Mineralna gnojiva su kod kukuruza postigla, statistički opravdano, uz P<0.05, najviše vrijednosti svih promatranih parametara (prinos: 17, 68 t/ha ; masa klipa: 257, 84 g ; duljina klipa: 17, 69 cm ; promjer klipa: 5, 06 cm), a najniže vrijednosti su postignute s 5 t/ha komposta goveđeg gnoja (10, 37 t/ha ; 156, 83 g ; 13, 82 cm ; 4, 45 cm). Razlike između ostalih tretmana nisu bile statistički opravdane. Kod soje nije bilo statistički značajnih razlika u prinosu i broju mahuna po stabljici (3, 63 t/ha i 21, 62), dok su najveći broj zrna po stabljici dale više doze pilećeg i svinjskog gnoja (50, 39 i 47, 44), a najmanji mineralna gnojidba (32, 80). Najveću masu 1000 zrna je, uz P<0, 05, dala mineralna gnojidba (199, 7 g), a razlika među ostalim tretmanima nije bilo. Zaključujemo da se mineralnom gnojidbom kukuruza ostvaruju bolji rezultati, ali kod soje, kao druge kulture u plodoredu, organska gnojidba daje iste vrijednosti, a bolja je za tlo i okoliš.

kukuruz ; soja ; organska gnojidba ; mineralna gnojidba ; prinos

nije evidentirano