hrvatski

Bilanca gnojidbe u ratarskoj proizvodnji na površinama Belje d.d.

Cilj je ovoga rada prikazati bilancu glavnih hraniva u ratarskoj proizvodnji na površinama Belje d.d. tijekom razdoblja 2007. do 2010. godine. Analizirana je trogodišnja proizvodnja na 1.466 ha, dvogodišnja proizvodnja na 2.685 ha, te jednogodišnja proizvodnja u sezoni 2009/2010. na 4.039 ha. Dakle, za ukupno 8.190 ha prikupljeni su podaci o vrsti usjeva, predusjeva, prinosu, provedenoj kalcizaciji, mineralnoj i organskoj gnojidbi, te svojstva proizvodnih površina (pH, humus, AL-P, AL-K, hidrolitička kiselost, tekstura) za svakih 5-12 ha. Matematičkim modelima procjenjeni su podaci ukupnog unošenja i iznošenja N, P i K, mineralizacije N, te promjene kiselosti tla i raspoloživosti fosfora i kalija. Na analiziranim površinama tijekom sve tri godine najzastupljeniji usjev u sjetvi bila je šećerna repa, slijede kukuruz, pšenica, ječam, uljana repica, soja i suncokret. Prosječno unošenje dušika iznosilo je 152-163 kg N ha-1 mineralnom gnojidbom, 12-32 organskom gnojidbom, a procjenjena godišnja mineralizacija je 36-53 kg N ha-1. Prosječna bilanca N iznosila je -6 do -25 kg ha-1. Fosfor je u najvećoj mjeri unošen u tlo mineralnom gnojidbom (77-97 kg P2O5 ha- 1), te značajno manje organskom gnojidbom (5-18 kg ha-1), a prosječna je bilanca -9 do 18 kg P2O5 ha-1. Gnojidba kalijem mineralnim gnojivima iznosila je prosječno 136-167 kg K2O ha-1 godišnje, te 12-63 kg ha-1 organskim gnojivima što je rezultiralo negativnom bilancom -56 do - 130 kg K2O ha-1. Procjena prosječne raspoloživosti fosfora nakon žetve 2010. godine na 8.190 ha je 20, 53 mg P2O5 100g-1, a AL metodom utvrđena je prosječna početna pristupačnost na istim površinama 20, 29. Dakle, bilanca neće utjecati na veliku promjenu raspoloživosti fosfora, a očekuju se promjene u pravcu ravnomjernije raspoloživosti fosfora uz smanjeni udio površina u kategorijama jako siromašnih, siromašnih, te bogatih tala. Najznačajnije je povećanje dobro opskrbljenih tala s početnih 3022 ha na 3079 ha. Negativna bilanca kalija rezultirat će smanjenjem prosječne raspoloživosti kalija s početnih 22, 9 na 20, 8 mg K2O 100g-1, ali je vrlo značajna procjena povećanja jako siromašnih i dobro opskrbljenih površina uz smanjenje površina ekstremno bogatih, bogatih i siromašnih kalijem. Procjena održavanja razine dobre opskrbljenosti tala fosforom uz smanjivanje raspoloživosti kalija posljedica su gnojidbe kompleksnim gnojivom s preuskim K:P omjerom (3:2) 2009. godine, za razliku od 2007. i djelomično 2008. godine kada je korištena i kalijeva sol, te je bilanca bila znatno povoljnija.

potrošnja gnojiva ; bilanca ; kompleksna gnojiva ; pojedinačna gnojiva ; plodored

nije evidentirano