hrvatski

Epidemiologija akutnih otrovanja u djece - Klinika za dječje bolesti Zagreb, razdoblje 1982-2009 god.

Uvod: Učestalost i uzroci akutnih otrovanja u djece u RH nisu dovoljno poznati. Prosudbe se vrše prema evidenitranom bolničkom morbiditetu i kreću se od 2-5% a u nekim ustanovama i do 9% svih hospitalno liječenih bolesnika dječje dobi. Cilj: prikazati rezultate praćenja hospitalizirane djece na Odjelu kliničke toksikologije, Klinike za dječje bolesti Zagreb, u razdoblju 1982-2009. god. (28 godina). Metode: praćen je ukupan broj hospitalizirane djece zbog akutnih otrovanja, udio namjernih otrovanja (tentamen suicidi), raspodjela prema dobi i spolu, te prema vrsti sredstva koje je dovelo do otrovanja. Rezultati: ¾ od ukupnog broja hospitalizirane djece zbog akutnog otrovanja je iz razloga akcidentalne ingestije, u dobi ispod 5 godina života bez bitnije razlike u odnosu na spol. U dobi iznad 10 godina susrećemo se sa namjernim otrovanjima koje iznose do 10% ukupnih otrovanja, u kojih se u 80% slučajeva radi o ženskom spolu.U više od 50% slučajeva radi se o ingestiji lijekova, na drugom mjestu su otrovanja uzrokovana alkoholom( ¼ slučajeva), potom slijede kućne kemikalije, u manjem broju pesticidi, inhalacijski agensi (CO), biljke i ostalo. Zaključak: Područje akutnih otrovanja djece obuhvaća kompleksni skup različitih čimbenika zdravstvene i socijalne problematike. Čini se korisnim pokušati izdvojiti pojedina mjerljiva obilježja iz epidemiologije s ciljem sagledavanja problema i planiranja mjera prevencije.

otrovanja ; djeca

nije evidentirano