Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 502958

Utjecaj sojinog brašna na proizvodne parametre u hranidbi akvakulturnih vrsta


Matulić, Daniel; Aničić, Ivica; Tomljanović, Tea; Piria, Marina; Treer, Tomislav; Safner, Roman; Šprem, Nikica
Utjecaj sojinog brašna na proizvodne parametre u hranidbi akvakulturnih vrsta // Zbornik sažetaka / Milan Pospišil (ur.).
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska, 2011. str. 171-172 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, stručni)


Naslov
Utjecaj sojinog brašna na proizvodne parametre u hranidbi akvakulturnih vrsta
(Influence of soybean meal on production parameters in feeding aquaculture species)

Autori
Matulić, Daniel ; Aničić, Ivica ; Tomljanović, Tea ; Piria, Marina ; Treer, Tomislav ; Safner, Roman ; Šprem, Nikica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka / Milan Pospišil - Zagreb : Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb, Hrvatska, 2011, 171-172

ISBN
978-953-6135-71-4

Skup
46. Croatian 6. International Symposium on Agriculture

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 14.-18.02.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Sojino brašno; Proizvodni parametri; Akvakultura
(Soybean meal; Production parameters; Aquaculture)

Sažetak
Soja (Glycine max L.) smatra se jednim od najpogodnijih i vrlo ekonomičnim kandidatom zamjene ribljeg brašna komercijalne riblje hrane. Sojino brašno (SB) je proizvod preostao nakon ekstrahiranja većine ulja iz cijelog zrna soje. Ulje može biti uklonjeno solventnom ekstrakcijom ili procesom istiskivanja pri kojem se zrna prešaju i termički obrađuju. Sirovo ili termički neobrađeno zrno soje sadrži velik broj termo-labilnih antinutritivnih faktora koji inhibiraju neke probavne procese akvakulturnih vrsta. Značajnu količinu ribljeg brašna može se zamijeniti sa SB u hranidbi omnivornih slatkovodnih riba, poput šarana, tilapija, i soma. Slične studije s vrstama: kalifornijska pastrva, gof, lubin, orada, japanski iverak, bijela i pjegava kozica, itd. su također pokazale da je SB održiv izvor proteina za karnivorne vrste riba i rakove. Postoje različiti utjecaji SB na proizvodne parametre u hranidbi što najviše ovisi o uzgajanoj akvakulturnoj vrsti te razini inkluzije i načinu obrade sojinog brašna. Prednosti SB pri zamjeni ribljeg brašna su ekonomske (laka dostupnost i cijena) i nutritivne prirode (SP 44-48%). Između svih alternativnih biljnih izvora proteina, SB je identificirano kao biljna zamjenica ribljem brašnu s najboljim aminokiselinskim profilom koji odgovara složenim potrebama za esencijalnim aminokiselinama akvakulturnih vrsta. Uz već spomenutu prisutnost antinutritivnih čimbenika, nedostaci sojinog brašna u hranidbi akvakulturnih vrsta su: niži sadržaj sirove masti i pepela, (koji može biti prevladan s nadomjescima), visoka razina neškrobnih polisaharida, smanjen unos hrane, smanjen rast, mogućnost razvoja crijevnog enteritisa, loša probavljivost, niska razina dostupnog fosfora, te, uz tirozin, niže koncentracije 10 esencijalnih aminokiselina (EAA) (lizin, metionin, i treonin mogu biti ograničavajući).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
178-1782739-2275 - Genetika, hranidba i uvođenje novih vrsta u akvakulturi (Ivica Aničić, )
178-1782739-2746 - Biološki aspekti u slatkovodnom ribarstvu i lovstvu (Tomislav Treer, )

Ustanove
Agronomski fakultet, Zagreb