Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 50251

Biološko-ekološke značajke populacije plotice Rutilus pigus virgo (Heckel, 1852)


Povž, Meta
Biološko-ekološke značajke populacije plotice Rutilus pigus virgo (Heckel, 1852), 1999., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


CROSBI ID: 50251 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Biološko-ekološke značajke populacije plotice Rutilus pigus virgo (Heckel, 1852)
(Biological and ecological caracteristics of Rutilus pigus virgo (Heckel, 1852) population)

Autori
Povž, Meta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.07.1999

Godina
1999

Stranica
183

Mentor
Mišetić, Stjepan

Neposredni voditelj
Mrakovčić, Milorad

Ključne riječi
Rutilus pigus virgo; rasprostranjenost; sastav ihtiocenoza
(Rutilus pigus virgo; distribution range; composition of ichthyocoenoses)

Sažetak
Eurosibirski rod Rutilus rasprostranjen je po čitavoj Europi i Aziji, a uključuje i vrstu Rutilus pigus s dvije više ili manje sistematski priznate podvrste Rutilus pigus pigus i Rutilus pigus virgo. Prva podvrsta naseljava predalpska jezera sjeverne Italije i južne Švicarske, a druga samo sliv Dunava od Bavarske do Mađarske i pritoke Tise u sjevernoj Rumunjskoj. Rutilus pigus virgo je zemljopisno potpuno izolirana podvrsta vrste R. pigus i endem dunavskoga sliva sa vrlo ograničenim arealom. Područje naseljavanja R. pigus virgo seže na sjeveru do Republike Češke i u južnu Njemačku, na jugu u Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju, a na istoku u Mađarsku i Rumunjsku, gdje je rijetka. Plotica je ugrožena u čitavom arealu, zbog čega ju valja zaštititi na odgovarajući način. Mjere zaštite možemo predložiti samo na osnovi poznavanja njene biologije i ekologije. Zato smo odlučili - proučiti rasprostranjenost R. p. virgo u Sloveniji, - utvrditi sastav ihtiocenoza i utjecaj određenih ribljih vrsta na njezinu prisutnost, - proučiti njezinu ishranu, - utvrditi odnos između ukupne dužine tijela i dužine probavila, - proučiti starost, brzinu rasta u dužinu i rasta mase te kondicijski koeficijent (KK) - izračunati prirast (G) u pojedinim godištima i - utvrditi kada plotica spolno dozrijeva. Istraživanja su provođena na prostoru Slovenije u slivovima rijeka Save, Drave i Mure. Ihtiološka istraživanja pokazala su da plotica naseljava sve veće rijeke dunavskog sliva - Savu, Dravu i Muru te neke njihove pritoke. U slivu Mure vrlo je rijetka, češća i rasprostranjenija je u Dravi i njenim pritocima, a najčešća i najrasprostranjenija je u slivu Save. U slivu Save ribiči ulove oko 85% svih plotica u Sloveniji. Podaci o športskom ulovu pokazuju da je plotica rijetka u rijeci Savi i njenim desnim pritocima. U lijevim pritocima je brojnija, a u nekima od njih i najvažnija ribolovna riba. Rijeka Drava na prostoru Slovenije ima brojne veće i manje pritoke, međutim, prema evidenciji športskog ribolova plotica naseljava samo rijeku Dravu i njezin veći pritok Dravinju nizvodno od ušća Mislinje. Prije 1960. godine, dok većina pritoka rijeka Drave i Dravinje još nije bila regulirana, plotica je u njima bila češća i rasprostranjenija. Iz višegodišnje evidencije športskog ribolova utvrdili smo da u slivu Mure plotica naseljava samo rijeku Muru. Nekoć je naseljavala i njezin pritok Ščavnicu, koja je danas zbog onečišćenja i regulacija gotovo bez riba. U slivovima rijeka Drave, Save i Mure plotica živi zajedno sa svim vrstama, koje smo popisali u tim vodotocima. U pojedinim vodama nađeno je između 8 i 48 vrsta riba, što pokazuje da se ihtiocenoze vodotoka znatno razlikuju. Utvrdili smo da sastav ihtiocenoza ne utječe na prisutnost plotice. Indeksi raznolikosti, izračunati prema Jaccardu (1912), Kulezynskom (1948) i Sorensenu (1948), međusobno su vrlo slični. Ishranu smo proučavali samo na ploticama iz rijeke Krke. Rezultati pokazuju da se plotica hrani pretežno s algama kremenjašicama. U probavilima malobrojnih jedinki pronašli smo i životinjske organizme. Proučavanjem odnosa između ukupne dužine tijela i dužine probavila utvrdili smo da postoji visoka korelacija između dužine crijeva i ukupne dužine tijela (r = 0,97872). Starost, rast i spolnu zrelost proučavali smo na ploticama iz Krke (pritok Save u Krškom), Maloga Grabna (pritok Ljubljanice u Ljubljani) i Kupe (pritok Save u Hrvatskoj). Utvrdili smo da najsporije rastu plotice iz Maloga Grabna, a najbrže iz Kupe. U svim slučajevima dokazali smo da plotice rastu najbrže u prvih 4-5 godina, dakle, u razdoblju prije spolne zrelosti. Nakon toga se brzina rasta u dužinu usporava i plotice jednakomjerno rastu. Kondicijski koeficijent (KK) smo izračunali prema Fultonovoj jednadžbi i utvrdili da plotice iz Maloga Grabna imaju najniže kondicijske koeficijente u usporedbi s ploticama iz Krke. Za populaciju iz Kupe izračunali smo samo kondicijski koeficijent za starost od 2. do 6. godine i za 9. godinu. U 2.,5. i 9. godini starosti kondicijski koeficijent viši je za populacije iz Maloga Grabna i iz Krke. Iz podataka o prirastu utvrđivali smo više ili manje povoljne životne uvjete u pojedinim promatranim vodotocima i međusobno ih uspoređivali. Za plotice iz Maloga Grabna nedostaju podaci do 5. godine starosti, znači za razdoblje spolnog dozrijevanja plotice te za razdoblje od 8.-9. godine i 9.-10. godine. Prirast (G) varira od 32,2 u 5. godini do 42,6 u 16. godini starosti . Prirast (G) kod plotica iz Kupe prilično koleba između pojedinih starosnih razreda, a najviši je u 3., 6. i 10. godini starosti. To bi mogla biti posljedica različitog broja jedinki u pojedinim starosnim razredima ili različitog masenog i dužinskog rasta u različitim razdobljima odrastanja (primjerice prije spolne zrelosti, itd.). Prirast u Krki varira između pojedinih starosnih razreda od 27,0 kod riba starih 1. godinu do 47,1 kod plotica u 15. godini starosti. Spolnu zrelost plotice određivali smo direktno sekcijom uginulih plotica i onih koje su ribiči udičarenjem ulovili upravo za ovo istraživanje početkom 1993. godine u rijeci Krki ili izlovom za vrijeme mrijesta. U Malom Grabnu (pritok Ljubljanice) mužjaci spolno dozriju u 5. godini starosti kod minimalne ukupne dužine 330 mm, a ženke u 6. godini kod minimalne ukupne dužine 335 mm. U rijeci Kupi mužjaci spolno dozrijevaju u 4. godini kod minimalne ukupne dužine tijela 270 mm, a ženke u 6. godini starosti kod 345 mm. U rijeci Krki mužjaci spolno dozriju u 4. godini kod 290 mm, a ženke u 5. godini starosti kod dužine 330 mm. U svim istraženim vodotocima ženke dozrijevaju jednu ili, u pravilu, dvije godine kasnije od mužjaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija



POVEZANOST RADA


Projekti:
119102
119120

Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Milorad Mrakovčić (mentor)

Avatar Url Stjepan Mišetić (mentor)


Citiraj ovu publikaciju:

Povž, Meta
Biološko-ekološke značajke populacije plotice Rutilus pigus virgo (Heckel, 1852), 1999., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Povž, M. (1999) 'Biološko-ekološke značajke populacije plotice Rutilus pigus virgo (Heckel, 1852)', doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.
@phdthesis{phdthesis, author = {Pov\v{z}, M.}, year = {1999}, pages = {183}, keywords = {Rutilus pigus virgo, rasprostranjenost, sastav ihtiocenoza}, title = {Biolo\v{s}ko-ekolo\v{s}ke zna\v{c}ajke populacije plotice Rutilus pigus virgo (Heckel, 1852)}, keyword = {Rutilus pigus virgo, rasprostranjenost, sastav ihtiocenoza}, publisherplace = {Zagreb} }
@phdthesis{phdthesis, author = {Pov\v{z}, M.}, year = {1999}, pages = {183}, keywords = {Rutilus pigus virgo, distribution range, composition of ichthyocoenoses}, title = {Biological and ecological caracteristics of Rutilus pigus virgo (Heckel, 1852) population}, keyword = {Rutilus pigus virgo, distribution range, composition of ichthyocoenoses}, publisherplace = {Zagreb} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font