hrvatski

UTJECAJ EKOLOŠKIH ČIMBENIKA NA SUKCESIJU FITOPLANKTONA U MALOSTONSKOM ZALJEVU

Na temelju 462 analizirana uzoraka fizikalno-kemijskih parametara, fitoplanktona i herbivornog zooplaktona u 2002., po prvi put je u Malostonskom zaljevu prikazana fina vremenska i vertikalna raspodjela fitoplanktona te utvrđena korelacija između ekoloških čimbenika i sukcesivnog razvoja fitoplanktona. Uz temperaturu i salinitet, kao najvažnije čimbenike razvoja fitoplanktona, važan utjecaj na populacije su imale i hranjive soli. Rijeka Neretva, vrulje i oborine su dodatni izvori nitrata i silikata u zaljevu. Ortofosfat je bio potencijalni limitirajući čimbenik za razvoj fitoplanktona u najvećem dijelu godine. Ukupni anorganski dušik je najvažniji čimbenik koji regulira sastav i raspodjelu fitoplanktonskih zajednica. Herbivorni zooplankton je utjecao na smanjenje abundancije nanofitoplanktona i dijatomeja. Nanofitoplanktonske stanice su prevladavale u abundanciji fitoplanktona s 51, 4-99, 7%. U fitoplanktonskoj zajednici zimi su dominirale male stanice nanofitoplanktona, cijanobakterija (Chroococcales), dijatomeja Cyclotella sp., Navicula spp. i Thalassionema nitzschioides te dinoflagelata Prorocentrum triestinum i Scrippsiella spp. (r-taksoni). U proljeće intenzivno cvjeta vrsta Prorocentrum minimum. Ljeti se razvijaju velike stanice dinoflagelata iz rodova Gonyodoma, Neoceratium i Protoperidinium, a u jesen dijatomeja Nitzschia spp. i Pleurosigma angulatum (k-taksoni). Ukupno je utvrđen 271 takson mikrofitoplanktona, od toga 154 dinoflagelata, 93 dijatomeja, 13 kokolitoforida, po 3 silikoflagelata i euglenofita, po 2 zingnematofita i zelenih algi te jedan takson cijanobakterija.

Fitoplankton; fizikalno-kemijski parametri; herbivorni zooplankton; sukcesije; Malostonski zaljev; južni Jadran

nije evidentirano