Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 502340

Izotop 14C u okolišu


Barešić, Jadranka; Horvatinčić, Nada; Krajcar Bronić, Ines; Sironić, Andreja; Obelić, Bogomil; Felja, Igor
Izotop 14C u okolišu // Knjiga sažetaka/Book of Abstracts XXII. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera
Zagreb, Hrvatska: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Hrvatsko kemijsko društvo, 2011. str. 65-65 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


CROSBI ID: 502340 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Izotop 14C u okolišu
(Radiocarbon 14C in the environment)

Autori
Barešić, Jadranka ; Horvatinčić, Nada ; Krajcar Bronić, Ines ; Sironić, Andreja ; Obelić, Bogomil ; Felja, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka/Book of Abstracts XXII. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera / - Zagreb, Hrvatska : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Hrvatsko kemijsko društvo, 2011, 65-65

Skup
XXII. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.2-16.2.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
14C; atmosfera; biosfera; sedimenti; krš; Plitvice
(14C; atmosphere; biosphere; sediments; karst; Plitvice)

Sažetak
Radioaktivni ugljik 14C nastaje u atmosferi i istovremeno se radioaktivno raspada te mu je specifična aktivnost u neporemećenoj atmosferi stalna i iznosi 226 Bq/kg C, odnosno 100%. 14C je poput ostalih izotopa ugljika uključen u prirodni ciklus ugljika u biosferi tako da se raspoređuje u bilju, životinjama, ljudima, tlu, vodi, a nalazi se i u karbonatnim sedimentima koji talože iz vode. Međutim, čovjek je poremetio ravnotežnu koncentraciju 14C u atmosferi te se ona smanjila krajem 19. stoljeća, uslijed nagle i velike potrošnje fosilnih goriva koja ne sadrže 14C. Drugi, znatno veći poremećaj dogodio se 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća kao posljedica termonuklearnih pokusa pri čemu se koncentracija 14C u atmosferi dvostruko povećala, a maksimalna vrijednost je dosegnuta 1963. godine [1]. Zahvaljujući zabrani izvođenja pokusa i izmjeni 14C iz atmosfere s drugim spremnicima ugljika, aktivnost 14C u atmosferskom CO2, a time i u biosferi, postupno opada od 1963. godine, te danas u atmosferskom CO2 iznosi 104 ± 2%. U ovom radu će biti opisano kako su se navedeni poremećaji odrazili na aktivnost 14C u biosferi s naglaskom na područje Plitvičkih jezera kao složenog ekosustava dinarskog krša koji obuhvaća preko 50% teritorija Hrvatske. Krš je područje koje je zbog propusnosti vrlo osjetljivo na eventualna zagađenja pa se mjerenjem 14C u bilju, vodi, atmosferi i karbonatnim sedimentima može pratiti osjetljivost krša na antropogeno zagađenje Lišće bjelogoričnog drveća dobro prati 14C aktivnost atmosfere zbog uzimanja CO2 iz zraka za fotosintezu i jednogodišnjeg ciklusa izmjene listova čija je današnja 14C aktivnost 105 ± 1%. Iglice crnogorice daju zakašnjeli odgovor na promjene 14C aktivnosti u atmosferi (današnja 14C aktivnost 110 ± 1%) jer njihova izmjena traje više godina. Za razliku od lišća, godovi i bjelogorice i crnogorice odražavaju aktivnost atmosfere te se mjerenjem 14C u godovima drveća mogu rekonstruirati promjene 14C aktivnosti atmosferskog CO2 koje su se događale u prošlosti. Vodno bilje za fotosintezu uzima ugljik iz CO2 i bikarbonata otopljenih u vodi koji zbog geokemijskog ciklusa ugljika imaju nižu 14C aktivnost (60 – 90%) od atmosferskog CO2 što uglavnom odgovara 14C aktivnosti voda. Povišenje 14C aktivnosti u atmosferi zbog termonuklearnih pokusa (~190% 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća ) jasno je uočeno i u recentnim karbonatnim sedimentima (jezerski sedimenti, sedre, sige), ali su izmjerene vrijednosti znatno manje (70 – 110 %). Razlog tome je već spomenuti geokemijski ciklus ugljika u vodi. Poremećaj sniženja aktivnosti 14C uslijed izgaranja fosilnih goriva je daleko manji, ali praćenjem aktivnosti 14C u atmosferskom CO2, posebno u urbanim sredinama, uočavaju se razlike između zimskih mjeseci u kojima izgara više fosilnog goriva zbog grijanja u odnosu na ljeto kad je potrošnja goriva smanjena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Geologija, Kemija



POVEZANOST RADA


Projekti:
098-0982709-2741 - Prirodni radioizotopi u istraživanju krških ekosustava i datiranju (Horvatinčić, Nada, MZOS ) ( POIROT)

Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb


Citiraj ovu publikaciju:

Barešić, Jadranka; Horvatinčić, Nada; Krajcar Bronić, Ines; Sironić, Andreja; Obelić, Bogomil; Felja, Igor
Izotop 14C u okolišu // Knjiga sažetaka/Book of Abstracts XXII. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera
Zagreb, Hrvatska: Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, Hrvatsko kemijsko društvo, 2011. str. 65-65 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
Barešić, J., Horvatinčić, N., Krajcar Bronić, I., Sironić, A., Obelić, B. & Felja, I. (2011) Izotop 14C u okolišu. U: Knjiga sažetaka/Book of Abstracts XXII. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera.
@article{article, year = {2011}, pages = {65-65}, keywords = {14C, atmosfera, biosfera, sedimenti, kr\v{s}, Plitvice}, title = {Izotop 14C u okoli\v{s}u}, keyword = {14C, atmosfera, biosfera, sedimenti, kr\v{s}, Plitvice}, publisher = {Hrvatsko dru\v{s}tvo kemijskih in\v{z}enjera i tehnologa, Hrvatsko kemijsko dru\v{s}tvo}, publisherplace = {Zagreb, Hrvatska} }
@article{article, year = {2011}, pages = {65-65}, keywords = {14C, atmosphere, biosphere, sediments, karst, Plitvice}, title = {Radiocarbon 14C in the environment}, keyword = {14C, atmosphere, biosphere, sediments, karst, Plitvice}, publisher = {Hrvatsko dru\v{s}tvo kemijskih in\v{z}enjera i tehnologa, Hrvatsko kemijsko dru\v{s}tvo}, publisherplace = {Zagreb, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font