Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Istra i Rijeka u prvoj polovici 20. stoljeća (1918.-1947.) (CROSBI ID 7959)

Autorska knjiga | udžbenik

Dukovski, Darko Istra i Rijeka u prvoj polovici 20. stoljeća (1918.-1947.). Zagreb: Leykam International, 2011

Podaci o odgovornosti

Dukovski, Darko

hrvatski

Istra i Rijeka u prvoj polovici 20. stoljeća (1918.-1947.)

Uvjeti društveno-gospodarskog razvitka i političkog okruženja nastajali su u vrijeme austro-ugarske vladavine druge polovice 19. stoljeća sve do 1918. godine (industrijalizacija je glavna oznaka tog razdoblja), nanovo su se oblikovali u vrijeme talijansko-fašističke vlasti 1918. – 1943., a svoje su povijesno i političko razrješenje našli u ujedinjenju s Hrvatskom u jugoslavenskoj federaciji. Razvijeni se zapadni svijet početkom 20. stoljeća nalazio u razdoblju imperijalizma i s oduševljenim zanosom i vjerom u tehničko-tehnološki napredak živio II. industrijsku revoluciju. Istovremeno, stanovništvo Istre, a nešto više Rijeke, tek pokatkad i ponegdje osjeća škrte učinke modernizacije, industrijalizacije i urbanizacije po mnogočemu karakteristične tek za I. industrijsku revoluciju. Migracijska i demografska kretanja stanovništva podrazumijevaju spore promjene u društvenoj i gospodarskoj strukturi Istre. Dioba na razvijena i nerazvijena istarska društva, integracija razvijenih te podčinjavanje nerazvijenih, u Istri se osjećaju kao sukob talijanskoga grada i hrvatskog sela, talijanskog i hrvatskog etniciteta, ali ne i kao komunikacijska prepreka. Istra u tom smislu ne poznaje jezične i vjerske barijere unutar socijalno-kulturnih i mentalnih sastavnica. Od početka 20. stoljeća pa sve do kraja Drugoga svjetskog rata, objektivna gospodarska zaostalost ruralnog, što znači hrvatskoga dijela istarskog društva, podržavala je njegovu socijalnu i gospodarsku zaostalost i održavala svaki oblik gospodarske ovisnosti o gospodarski razvijenijem talijanskom etnikumu. Koliko je fašistički korporativizam na riječima htio promijeniti gospodarske odnose – nije sporno, no koliko je to i učinio (odnosno nije učinio) u Istri i Rijeci, posve je izvjesno. Počelo se osvećivati bezrazložno, laičko i nasilno miješanje (dnevne) politike u gospodarstvo, koje se sustavno odvijalo od dolaska na vlast krajem 1922. godine. Fašizmu se počela osvećivati nezainteresiranost za radikalne i stvarne socijalne i gospodarske reforme. Antifašizam je u Istri i Rijeci bio onaj mentalno-politički detonator potreban za povijesnu prijelomnicu, i to antifašizam istarskoga i primorskog hrvatskog stanovništva u kojemu se zrcali htijenje nacionalnog oslobođenja. To je kontinuitet dosljedne nacionalne politike iz prethodnog austrijskog, a djelomice i talijanskog razdoblja. Prijelomna 1943. godina je konsenzusa Hrvata u Istri i Kvarnerskom primorju za oružanu borbu, i to prijelomna ne samo u političkome već i u mentalnom smislu. Godina 1943. označava eksploziju, prijelom mentalne slike šćavonskog trpljenja. U kaotičnim prilikama brisanja starog, a još uvijek neizgrađenog novog, ostvaruju se tragične sudbine onih koji su se ispriječili iz raznih, ponekad banalnih razloga masi na prevratničkom putu.Tijekom ratnog razdoblja u procesu stvaranja nove narodne vlasti, kada je svakodnevno testirana politička zrelost naroda, događaju se procesi u kojima se iskristalizirala politička pozicija starijih i mlađih naraštaja, sudionika nacionalno-oslobodilačkog pokreta otpora. Ratni naraštaji mladeži brzo su sazrijevali potpuno svjesni da dolazi vrijeme smjene generacija. Stari se nisu uspjeli do kraja poistovjetiti sa socijalnim programom NOP-a, dok su mladi u tome vidjeli prigodu za svoju promociju. Mladi su „podučavali” starije „novom životu” u „novom društvu”. Veza sa starijim naraštajima ipak se nije mogla tek tako prekinuti. Stoga je trebalo političkom akcijom i svakodnevnim kulturnim i socijalnim radom uvjeriti stanovništvo kako je nova vlast narodna jer potječe iz naroda, radi za narod i narodu odgovora. Ova smjena generacija nije bila bezbolna, a ponekad je u pojedinačnim primjerima sukoba generacija bila i tragikomična. Ona će napokon završiti u prvim poratnim danima. Tako je izgradnja novog društva pripala novim mladim naraštajima neopterećenima predrasudama i iskustvima prošlosti. Model političke prijelomnice temelji se na podređenosti novoizgrađene narodne vlasti komunističkoj partijskoj strukturi koja je postala vodećom političkom snagom. Antifašizam je zamijenjen antikapitalizmom, antiklerikalizmom, antiparlamentarizmom i mnogim drugim izmima koji su smetali razvitku novog društva. Kolektivizacija i sovjetizacija zemljišnog posjeda prvi je korak eksperimenta pretvorbe seljaka u poljoprivrednoga radnika (zadružnog radnika, zadrugara i sl.) u procesu industrijalizacije poljoprivrede. Tradicionalni se ruralni svijet Istre nepovratno urušavao, negdje prije, negdje kasnije, više ili manje bolno. Lomila se ona neprobojna ljuštura koja je stoljećima čuvala svekolike kulturne i nacionalne vrijednosti. Migracije, emigracije, useljavanje, iseljavanje, bili su oni snažni procesi koji su „obnavljali” istarsko društvo, ali su pridonosili gubitku identiteta. Istra je od 1943. do 1955. sustavno gubila svoje autohtono stanovništvo, a s njime i dio zajedničkoga kolektivnog mementa te nadasve tradicionalnog shvaćanja života. Proklamirana jednakost i punopravnost talijanske manjinske zajednice, pa i svi zakoni koji su uređivali ove međunacionalne odnose, više su bili posljedica političke promidžbe nego stvarne uvjerenosti o nužnosti takve jednakosti i mirnog suživota do jučer suprotstavljenih nacionalnih ideologija. Ipak, razdoblja rata i mira bitno su promijenila odnose Hrvata i Talijana u Istri pripremivši ih na suživot, toleranciju i uvažavanje.

Istra; Rijeka; povijest; 20. stoljeće

nije evidentirano

engleski

Istria and Rijeka in the first half of the 20th Century (1918.-1947.)

nije evidentirano

Istria; Rijeka; history; 20th century

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Leykam International

2011.

978-953-7534-56-1

177

Biblioteka Hrvatska povijest;

objavljeno

Povezanost rada

Povijest