Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 501965

Recentna morfostrukturna građa otoka Hvara


Hećimović, Ivan
Recentna morfostrukturna građa otoka Hvara // Knjiga sažetaka / Horvat, Marija (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2010. str. 390-391 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


CROSBI ID: 501965 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca

Naslov
Recentna morfostrukturna građa otoka Hvara
(Recent morfostructural fabric of the Hvar Island)

Autori
Hećimović, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Horvat, Marija - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 390-391

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
4. Hrvatski geološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.-15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
strukturno geomorfološka istraživanja; reljef; recentni strukturni sklop; otok Hvar
(Structural-geomorphological investigations; Relief; Recent tectonic seeting; Island of Hvar)

Sažetak
U području sjevernog dijela dalmatinskih otoka provedena je strukturno-geomorfološka razrada kojom je obuhvaćen i otok Hvar. Razrada je izvođena s nakanom utvrđivanja recentnog strukturnog sklopa, a obuhvaćala je proučavanje reljefa. Pri tome je bilo važno uočiti, izdvojiti i definirati one tipove i oblike reljefa koji mogu ukazivati na položaj, odnose i pomake struktura, te one oblike koji su mogli nastati kao posljedica tektonske aktivnosti. Otok Hvar je najdulji jadranski otok (67 km) i naglašeno izdužen u pravcu E-W. Površine je 299 km2. Najvećim dijelom predstavlja relativno niski gorski hrbat s najvišim vrhom od 628m(Sv. Nikola).U geološkoj građi otoka sudjeluju donjokredni dolomiti s vapnencima i gornjokredni vapnenci s dolomitima te u manjoj mjeri eocenski vapnenci i lapori. Kvartarne naslage zastupljene su proluvijalnijm, deluvijalnim, fluvijalnim i eolskim klastitima. Provedenom strukturno-geomorfološkom razradom ustanovljeni su raznovrsni oblici reljefa koji su nastali kao posljedica tektonske aktivnosti i geomorfoloških procesa, te su na taj način i klasificirani. Pri tome su odlučujuću ulogu u formiranju reljefa imali geološki procesi odnosno najmlađi tektonski pokreti. Kao izravna posljedica aktivnosti najmlađih tektonskih pokreta ističe se hidrografska odnosno drenažna mreža. Njezina važnost je u tome što ona predstavlja osnovnu formu reljefa i zato poručavanje drenažne mreže čini temeljni metodološki pristup u provedbi strukturnogeomorfološ ke razrade. Drenažna mreža otoka Hvara je pretež ito radijalnog rasporeda. Taj tip erozijske mreže najčešće nastaje u područjima izdizanja neotektonskih struktura. Obično su takva područja u hipsometrijski višem položaju u odnosu na okruženje što utječe na brojnost vodotoka, odnosno takva područja obilježavaju naglašeni erozijski procesi koji predstavljaju glavno geomorfološko obilježje neotektonski izdignutih struktura. Ipak najbrojniji oblici reljefa nastali su kao posljedica najmlađih rasjedanja. U takvim dijelovima terena uslijed aktivnosti duž rasjeda došlo je do formiranja posebnog tipa drenažne mreže, paralelnog i pravokutnog. Na aktivne rasjede još ukazuju anomalije u dolinama poput laktastog skretanja vodotoka, odnosno fosilnih dolina, pojava asimetrije u dolinama, pravocrtno pružanje dolina, spajanje nekoliko dolina u jednu ili pojava izvoraraspoređenih u pravcu. Na aktivnost rasjeda ukazuju i strmo odsječeni obronci te pojava kontrastnog reljefa koji se javljaju uslijed naglih i snažnih izdizanja kao što je to izraženo na južnim obroncima otoka Hvara. Te pojave ujedno upućuju i na rasjedne zone. U oblikovanju reljefa sudjeluju u međuovisnošću s ovim endogenetskim i egzogenetski procesi. Njihova aktivnost izravno ovisi o litološkim značajkama stijena te mladim tektonskim pokretima. Razlikovati se može krški, fluviokrški i padinski odnosno derazijski reljef (BOGNAR, 1990). Krški tip reljefa je pri tome vezan uz dobro propusne karbonatne naslage dok je fluviokrški razvijen u slabije propusnim karbonatnim naslagama, dolomitama i gustim vapnencima. Padinski (derazijski) procesi posljedica su vrlo izraženog izdizanja, a očituju se u snažnom destrukcijskom djelovanju i nastanku akumulacijskih oblika, posebice na južnim obroncima Hvara. S obzirom na brojnost izdvojenih reljefnih oblika, njihove značajke te činjenicu da isti strukturno-geomorfološki proces rezultira različitim reljefnim oblicima ovisno o aktivnosti tektonskih pokreta, građi i litološkom sastavu, moglo se s dovoljnom sigurnošću utvrditi područja koja se nalaze u izdizanju, te postaviti trase rasjeda. Posebna pozornost je pri tome posvećena definiranju utvrđenih rasjeda. Radi njihovog što sigurnijeg i točnijeg ucrtavanja dodatno je učinjena analiza avionskih i satelitskih snimaka. Pri tom su oni rasjedi koji su ustanovljeni geomorfološkom analizom i koji se jasno iskazuju i na snimcima, poglavito satelitskim, posebno izdvojeni. Predstavljaju najvažnije rasjede u promatranom području. Njih je moguće odijeliti prema pružanju i naročito prema refleksnom izražaju u reljefu. Neki od tih rasjeda zapravo predstavljaju zone koje su ponegdje i kilometarskih dimenzija pružanja E-W do SE-WNN. Takvi rasjedi su najznačajniji u strukturnom sklopu i njihovom aktivnošću formirane su glavne otočne strukture. One su morfološki istaknute u reljefu, te imaju obilježja morfostruktura. Izdvojene su dvije takve izdignute morfostrukture. Glavna se proteže središnjim, brdovitim dijelom otoka i imenovana je kao Hvarska gorska hrbat-morfostruktura. Pruža se generalno u pravcu E-W, a preoblikovana je padinskim, krškim i fluviokrškim geomorfološkim procesima. U morfogenetskom smislu pe-čat joj daju rasjedi od kojih se u reljefu posebno ističu oni s njezine južne strane što ukazuje na njihovu naglašenu aktivnost. Oni čine široku rasjednu zonu čije konkavne dionice i vrlo ustrmljeni slojevi ukazuju na reversan karakter što znači da ona ima značajke reversno izdignute morfostrukture Njezino sjeverno krilo također je obilježeno reversnim pomacima, ali sjevernih vergencija. Sjeverni dio otoka Hvara predstavlja pobrđe koje obuhvaća izdignuta morfostruktura Vrboska. Pečat joj daju naslage kvartara koje su eolskog i fluvijalnog porijekla, a akumulirane su na njezinom zaravnjenom dijelu koji je znatno niži u odnosu na gorsku hrbat-morfostrukturu. Recentni strukturni sklop bilo je moguće utvrditi usporedbom dobivenih rezultata strukturno-geomorfološke razrade s geološkim podacima s površine i dubine. Iz geološke karte (MARIN^I], 1997) razvidno je da otok Hvar čine reversne strukture duž čijih krila se pružaju reversni rasjedi suprotnih vergencija. Isto tako, interpretirani seizmički profil (PRELOGOVI] et al., 2004) ukazuje da glavno strukturno obilježje otoka Hvara predstavljaju reversni rasjedi s njegove sjeverne i južne strane. Usporedba površinskih i dubinskih podataka s rezultatima geomorfološke razrade ukazuje da ustanovljen recentnistrukturni sklop obilježavaju reversno izdignute morfostrukture i reversni rasjedi koji su posljedica kompresijskih procesa N-S orjentacije. Morfostrukture su vrlo istaknute u reljefu i njihovo formiranje je vezano uz aktivnosti reversnih rasjeda pružanja E-W do ESE-WNW. Posebno su značajni reversni rasjedi južnih vergencija duž kojih su se odvijala najizrazitija izdizanja morfostruktura. Vrlo su istaknuti u reljefu čime se naglašava njihova aktivnost i dodatno zaključuje da je reljef otoka Hvara nastao kao posljedica najmlađih tektonskih pokreta.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Geologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
181-1811096-1093 - Osnovna geološka karta Republike Hrvatske 1:50.000 (Belak, Mirko, MZOS - )
181-1811096-1102 - Strukturno-geomorfološka karta RH 1:100.000 (Hećimović, Ivan, MZOS - )

Ustanove
Hrvatski geološki institut

Profili:

Avatar Url Ivan Hećimović (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Hećimović, Ivan
Recentna morfostrukturna građa otoka Hvara // Knjiga sažetaka / Horvat, Marija (ur.).
Zagreb: Hrvatski geološki institut, 2010. str. 390-391 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
Hećimović, I. (2010) Recentna morfostrukturna građa otoka Hvara. U: Horvat, M. (ur.)Knjiga sažetaka.
@article{article, author = {He\'{c}imovi\'{c}, I.}, editor = {Horvat, M.}, year = {2010}, pages = {390-391}, keywords = {Structural-geomorphological investigations, Relief, Recent tectonic seeting, Island of Hvar}, isbn = {978-953-6907-23-6}, title = {Recent morfostructural fabric of the Hvar Island}, keyword = {Structural-geomorphological investigations, Relief, Recent tectonic seeting, Island of Hvar}, publisher = {Hrvatski geolo\v{s}ki institut}, publisherplace = {\v{S}ibenik, Hrvatska} }




Contrast
Increase Font
Decrease Font
Dyslexic Font