hrvatski

Učestalost cerebrovaskularnog inzulta i značaj faktora rizika u razvoju bolesti (Epidemiološka studija - područje grada Osijeka)

Cilj studije je bio: a) analizirati breme čimbenika rizika bolesnika s moždanim udarom u trenutku hospitalizacije i odnos endogenih čimbenika rizika, b) procijeniti incidenciju cerebrovaskularnog inzulta (CVI) u urbanom Osijeku i usporediti je s onom u urbanom Splitu, c) procijeniti relativni ishod CVI u tri neurološke klinike u Osijeku, Zagrebu i Splitu i d) ocijenti stanje primarne i sekundarne prevencije navedenih populacija te predložiti smjernice za buduće aktivnosti u prevenciji CVI. Temeljni materijal disertacije čine bolesnici s CVI s područja grada Osijeka u 1989. godini, u trenutku hospitalizacije u Kliničkoj bolnici Osijek. Radi usporedbe je izvršena retrogradna komparativna analiza prema dobi, spolu i dijagnozi istovremeno liječenih bolesnika u Neurološkoj klinici KBC Zagreb (Rebro) i Odjelu za neurologiju KB Split. Analizirani su čimbenici rizika za moždani udar: hipertenzija, dijabetes, hiperkolesteremija i hipertrigliceridemija te srčane bolesti korištenjem relevantnih kliničkih i laboratorijskih podataka. Ukupno je analizirano 709 hospitaliziranih bolesnika s CVI, od toga 236 u Osijeku, 253 u Splitu i 220 u Zagrebu koji su razvrstani prema pojednostavljenoj modifikaciji Desete revizije Međunarodne klasifikacije S.Z.O. na cerebrovaskularnu ishemiju � infarkt (šifra I 63), intracerebralno krvarenje � ICH (šifra I 61) i subarahnoidalno krvarenje � SAH (šifra I 60). Analiza incidencije tipa CVI prema spolu i dobnim skupinama rađena je u Osijeku i Splitu, ali ne i u Zagrebu, budući da je obuhvaćena samo jedna velika bolnica, a ne sva populacija Zagreba. U Osijeku je pronađena veća incidencija na 10000 stanovnika nego u Splitu za sva tri oblika CVI: za ICH 1, 6 puta veća, za SAH 2, 3. Postoji tendencija rasta CVI u srednjoj životnoj dobi. � Kao najveće breme čimbenika rizika utvrđena je visoka pojavnost arterijske hipertenzije u Osijeku (68, 6%), analogna onoj u Zagrebu (70%), dok je u Splitu bila statistički značajno manja (32, 4%). Pojavnost srčanih bolesti u Osijeku je 24, 2%, slična onoj u Splitu. Dijabetes u Osijeku je zastupljen s 16, 9%, najviše u bolesnika s ishemijom (21%), a manje kod onih s intracerebralnom hemoragijom (4, 7%) ; kod bolesnika sa SAH-om nije bilo dijabetesa. U Osijeku je i kolesterol bio značajnije zastupljen nego u bolesnika u Splitu. Slično su i trigliceridi značajno veći rizični faktor u Osijeku nego u Zagrebu i Splitu. Komparacijom čimbenika rizika u bolesnika s CVI hospitaliziranih u Osijeku, Splitu i Zagrebu ustanovljeno je da je arterijska hipertenzija najznačajniji čimbenik rizika u nastanku moždanog udara u sva tri grada (prvi rang), osobito u Osijeku i Zagrebu, a manje u Splitu. Postoji slična značajna razlika za kolesterol (Osijek drugi rang, Zagreb treći rang, Split četvrti rang) i trigliceride (Osijek treći rang, Zagreb i Split peti rang) između navedenih gradova. Srčane bolesti su u Zagrebu i Splitu u drugom, a u Osijeku u četvrtom rangu, a dijabetes u Zagrebu je na trećem mjestu, u Splitu na četvrtom, a u Osijeku na petom mjestu. � Ishod bolesti je posebno analiziran u sva tri centra. Kod ishemičnog CVI letalni je ishod češći u Osijeku i Zagrebu nego u Splitu, što je u skladu s lokalnom zastupljenošću rizičnih faktora. Visoki letalitet u bolesnika s CVI u Osijeku, osobito kod hemoragičnih oblika inzulta, prvenstveno je posljedica općega stanja liječenih bolesnika s prisutnim čimbenicima rizika. Uspoređujući podatke ishoda bolesti nađen je najveći postotak umrlih u Zagrebu, ali i najveći broj preživjelih s teškom hemiparezom, dok je najmanji broj takvih bolesnika u Osijeku. Letalitet muškaraca s CVI znatno je veći u muškaraca u Osijeku nego u Splitu, premda je njihov broj kod prijema bio gotovo identičan. Za razlike u letalitu između Osijeka i Splita mogu se okriviti regionalne razlike u čimbenicima rizika koji već u startu daju slabije izglede za izlječenje u Osijeku. Rezultati istraživanja pokazuju da u Osijeku postoji vrlo velika ugroženost populacije u dobi s punom radnom aktivnošću. Iz navedenih nalaza proizlaze mjere koje je potrebno provoditi u primarnoj i sekundarnoj zaštiti populacije, a koje se prvenstveno odnose na promjene u načinu života i navika, posebno prehrane.

cerebrovaskularni inzult; čimbenici rizika; epidemiologija; Osijek

nije evidentirano