Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 500804

Opažane promjene fenoloških faza običnog jorgovana u Hrvatskoj


Jelić, Matilda
Opažane promjene fenoloških faza običnog jorgovana u Hrvatskoj 2011., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Opažane promjene fenoloških faza običnog jorgovana u Hrvatskoj
(Observed changes in phenological phases of common lilac in Croatia)

Autori
Jelić, Matilda

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.01

Godina
2011

Stranica
50

Mentor
Grisogono, Branko

Neposredni voditelj
Vučetić, Višnjica

Ključne riječi
Fenološke faze običnog jorgovana; fitofenološke karte; linearni trend; Mann-Kendallov rang test; temperaturne sume; Hrvatska
(Common lilac phenological stages; phenological maps; Mann-Kendall rank test; growing degree days; Croatia)

Sažetak
Za proučavanje utjecaja klimatskih varijacija na biljni svijet dobro je promatrati višegodišnje biljke na koje čovjek ne djeluje svojim agrotehničkim mjerama već slobodno rastu u prirodi. Šumsko drveće i grmlje su osobito pogodni za takva istraživanja. U fenologiji, znanosti koja proučava periodične pojave u razvoju biljaka i ponašanju životinju, izabran je obični jorgovan kao referentna biljka. Obični jorgovan uspjeva u gotovo svim klimatskim zonama pa tako i u višim geografskim širinama. Budući da je prisutan u svim krajevima Hrvatske, razmatran je njegov početak listanja, cvjetanja i pune cvatnje na 31 fenološkoj postaji u razdoblju 1961–2010. Cvjetanje obično počne tri tjedna nakon listanja, a svoje punu cvatnju jorgovan postigne tjedan dana nakon početka cvjetanja. Granica početka vegetacije jorgovana je sve ranija kako se pomiče od sjevera prema jugu, te od zapada prema istoku Hrvatske. To je prikazano na prostornoj razdiobi fenoloških faza običnog jorgovana (fitofenološke karte) na 79 postaja u Hrvatskoj za razdoblje 1981–2010. Najkasniji nastup fenoloških faza je u gorskoj Hrvatskoj (prosječno na prijelazu iz travnja u svibanj) koji može kasniti i više od mjesec dana u odnosu na dalmatinsku obalu i otoke (polovica ožujka). Usporedba novijih razdoblja 1971–2000. i 1981–2010. s referentnim razdobljem 1961–1990. pokazala je za većinu fenoloških postaja negativno odstupanje. Da bi se utvrdio utjecaj klimatskih promjena na razvoj običnog jorgovana, procjenjena je tendencija kašnjenja/ranjenja njegovih fenofaza pomoću linearnog trenda, a signifikantnost trenda testirana je Mann-Kendallovim rang testom na razini signifikantnosti < 0.05. U razdoblju 1961–2010. na većini postaja zapažen je signifikantan raniji početak listanja i cvjetanja običnog jorgovana (2-5 dana/10 god). To je u skladu sa signifikatnim povećanjem temperature zraka kod nas i ukazuje na utjecaj klimatskih promjena na biljke. Pomoću jednostavne metode srednjaka određeno je koliko je potrebno skupiti temperaturnih suma od jedne do druge fenofaze običnog jorgovana. Za puno cvjetanje običnog jorgovana potrebno je prosječno oko 300 °C u unutrašnjosti Hrvatske i dvostruko više (oko 630 °C) temperaturnih suma na priobalju i otocima, iz čega se može zaključiti da je obični jorgovan biljka koja se dobro prilagodila svim klimatskim zonama u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
004-1193086-3035 - Klimatske varijacije i promjene i odjek u područjima utjecaja (Marjana Gajić-Čapka, )
119-1193086-1311 - Bazične ORografske Atmosferske cirkulacije u Hrvatskoj (BORA) (Branko Grisogono, )

Ustanove
Državni hidrometeorološki zavod,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb