Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 500487

Određeni aspekti crkvenosti u Hrvatskoj - rezultati i prosudbe istraživanja


Baloban, Josip; Hoblaj, Alojzije, Crnić, Danijel
Određeni aspekti crkvenosti u Hrvatskoj - rezultati i prosudbe istraživanja // Bogoslovska smotra, 80 (2010), 2; 527-561 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, ostalo)


Naslov
Određeni aspekti crkvenosti u Hrvatskoj - rezultati i prosudbe istraživanja
(Certain aspects of churchness in Croatia - survey results and conclusions)

Autori
Baloban, Josip ; Hoblaj, Alojzije, Crnić, Danijel

Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 80 (2010), 2; 527-561

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
Crkva; kršćanstvo; crkvenost; dimenzije crkvenosti; distancirana crkvenost; svjedočenje
(Church; Christianity; churchness; dimension of churchness; distanced churchness; witnessing)

Sažetak
Autori, koji su ujedno i istraživači na projektu EVS - 2008., u članku pretresaju fenomen religioznosti i crkvenosti na temelju empirijske metode socijalnih znanosti i analitičko-kritičke metode teoloških znanosti. Pritom analiziraju sljedeće dimenzije crkvenosti: dimenziju konfesionalne pripadnosti, dimenziju vjerskih istina, ritualnu dimenziju, iskustvenu dimenziju i dimenziju povjerenja u Crkvu. Tako u svom istraživanju i tumačenju fenomena crkvenosti polaze od njezina pluridimenzionalnog karaktera. U odnosu na dimenziju konfesionalne pripadnosti EVS - 2008. autori konstatiraju da se u posljednjih devet godina u Hrvatskoj smanjio postotak katolika (s 87% na 81%), neznatno povećao broj vjernika ostalih vjeroispovijesti (s 2% na 4 %), a blago porastao broj onih, koji se ne smatraju vjernicima (s 11% na 16%). Autori zaključuju da se radi o stabilnosti u dinamičnosti na području crkvenosti. I u dimenziji vjerskih istina autori utvrđuju pad crkvenosti kod hrvatskih građana. Vjera u Boga nije doživjela osjetan pad (s 91% na 87%), ali se osjetan pad bilježi kod vjerovanja u grijeh i pakao. Zaključuje se da svojevrsno raslojavanje i profiliranje na unutarcrkvenoj sceni još nije dovršeno, osobito ne u odnosu na stupnjevitu i distanciranu crkvenost. U trećoj, tj. ritualnoj dimenziji analizira se crkvenost u odnosu na sudjelovanje u nedjeljnoj euharistiji (misi) i u participaciji obreda prijelaza (krštenje, vjenčanje, crkveni pogreb). Uz određeni pad crkvenosti u ovoj dimenziji autori zaključuju da je riječ o sociološko-kulturološkom i antropološko-religijskom aspektu koji je u sebi veoma kompleksan. Istodobno upozoravaju na poznatu proturječnu ambivalentnost, prema kojoj je razvidno da ritualna matrica sekulariziranog čovjeka nije više identična obrednoj matrici službene Crkve. Takva disonancija predstavlja sve više problema u pastoralnom djelovanju današnje Crkve. Iskustvena dimenzija obrađena je na osnovi indikatora molitve. Prema EVS - 2008. blago se smanjio broj onih koji ne mole nikada, ali se istodobno smanjio i broj onih koji mole svakodnevno. Ukupno uzevši u Hrvatskoj svakog tjedna s Bogom putem molitve komunicira preko polovice hrvatskog pučanstva. U odnosu na dimenziju povjerenja u Crkvu autori konstatiraju trajan pad povjerenja u sve ustanove u Hrvatskoj, pa tako i u Katoličku crkvu, pri čemu je postotak onih koji u Crkvu imaju veliko povjerenje sada 53%. Istodobno govore o unutarcrkvenim i izvancrkvenim uzrocima opadanja povjerenja u Crkvu. Autori upozoravaju da je lakše konstatirati što se dogodilo unatrag u odnosu na kretanje crkvenosti, nego egzaktno procjenjivati što će se dogoditi unaprijed te stoga daju samo odmejrene procjene. U zaključku se zalažu za evanđeoske, isusovske i crkveno odgovorne poteze i živote, odnosno za transparentno svjedočenje svih kršćana u Hrvatskoj, neovisno o njihovu stupnju crkvenosti i crkvene službe koju obnašaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
(203-1941533-0734)

Ustanove
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb