hrvatski

Studija inventarizacije flore i faune rijeke Une i priobalnog pojasa

"Studija inventarizacije flore i faune rijeke Une i priobalnog pojasa" omogućuje uvid u stvarno stanje flore i faune područja rijeke Une i njenog priobalja. Izrađena je u svrhu planiranja budućih projekata zaštite biološke raznolikosti područja, a u okviru projekta Sisačko-moslavačke županije "Procijeni i zaštiti rijeku Unu – U.N.A.". Projekt „Procijeni i zaštiti rijeku Unu“ se financira iz sredstava Europske unije, prema Programu „Adriatic New Neighbourhood Programme INTERREG/CARDS-PHARE“. Terenska istraživanja u svrhu inventarizacije biološke raznolikosti područja Une provedena su u razdoblju od travnja do lipnja 2009. godine, kao što je bilo određeno Ugovorom između Državnog zavoda za zaštitu prirode i Sisačko-moslavačke županije. Na izradi Studije inventarizacije sudjelovao je tim stručnjaka Državnog zavoda za zaštitu prirode te vanjskih suradnika, stručnjaka za pojedine skupine flore i faune te za staništa. Tijekom inventarizacije istraživači su se susreli sa slijedećim problemima: trajanje istraživanja uvjetovano ugovornom obvezom obuhvatilo je tek početak sezone aktivnosti pojedinih skupina životinja (npr. pojavljivanja i leta odraslih jedinki kukaca, gniježđenja ptica, …) i početak doba rasta i cvijetanja biljaka, a dio priobalja rijeke Une zagađen je minama što onemogućava pristup vodenim površinama (posebice u dijelu oko ušća). Također cijelo proljeće i početak ljeta 2009. godine bili su obilježeni visokim vodostajem Une, što je također otežavalo istraživanja. Zbog svega navedenoga ova Studija zasigurno ne predstavlja sveukupnu inventarizaciju flore i faune Une i njenog područja, ali daje okvirnu sliku vrijednosti ovog područja, kao područja rasprostranjenja ugroženih i zaštićenih vrsta. Sukladno opisu zadatka iz Ugovora sklopljenim sa Sisačko-moslavačkom županijom inventarizacija je obuhvatila rijeku Unu i priobalni pojas rijeke Une koji obuhvaća područje uz rijeku, a koji geografsko i administrativno pripada Gradu Hrvatska Kostajnica i općinama Jasenovac, Hrvatska Dubica, Majur i Dvor. Rezultati inventarizacije prikazani su na način da su za svaku višu taksonomsku skupinu faune i flore navedeni podaci o dosadašnjim istraživanjima, opisane su metode istraživanja te je izrađen popis zabilježenih vrsta. Za pojedine ugrožene vrste i druge vrste od interesa za zaštitu prirode dati su detaljni opisi s navođenjem osnovnih podataka o vrsti, o njenoj ekologiji, kategoriji ugroženosti i razlozima ugroženosti te je izrađena karta nalaza pojedine vrste na području Une. Napravljeni su i popisi nalazišta pojedinih vrsta s brojnošću i staništem u skladu s Nacionalnom klasifikacijom staništa Republike Hrvatske. Za većinu skupina flore i faune ovo su bila i prva ciljana istraživanja. Istraživanjima koje je Državni zavod za zaštitu prirode proveo 2009. godine na području Une zabilježeno je ukupno 898 vrsta flore i faune, od toga 325 životinjskih i 397 biljnih vrsta, te 23 vrste lišajeva. Na području Une i njenog priobalja je zabilježeno 20 vrste sisavaca, od kojih čak 9 pripadaju redu šišmiša. Na području obitava i vuk, a zabilježena je i značajna populacija vidre. Na tavanu crkve u Hrvatskoj Kostajnici zabilježene su porodiljne kolonije dviju vrsta, riđi šišmiš (Myotis emarginatus) i veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum). Na tavanu se nalazilo oko 550-600 odraslih jedinki vrste riđi šišmiš i oko 70-100 jedinki vrste veliki potkovnjak. Zajedničke porodiljne kolonije ovih dviju vrsta su i u kontinentalnom dijelu Hrvatske vrlo rijetke. Istraživanjima ornitofaune zabilježili smo 56 vrsta ptica. Na području su zabilježene dvije od najugroženijih vrsta mozaičkog poljoprivrednog krajobraza – kosac (Crex crex) i zlatovrana (Coracias garullus). Ovim je istraživanjem utvrđeno da se na području Une gnijezdi nacionalno važna populacija kosca - procijenjena veličina populacije je 45-55 pjevajući mužjaka što čini 5-8% nacionalne populacije. Zlatovrana je na području zabilježena samo tijekom proljetne selidbe, ali ne i na gniježđenju iako za to postoje pogodna staništa. Uz samu rijeku Unu relativno su brojne vrste ptica koje obitavaju uz očuvane rijeke i prirodne riječne obale, npr. mala prutka (Actitis hypoleucos) i vodomar (Alcedo atthis). Tjekom istraživanja rijeke Une zabilježeno je 10 vrsta vodozemaca i 8 vrsta gmazova. Na istraživanom području zabilježena je karakteristična kontinentalna fauna vodozemaca i gmazova. Riblju zajednicu istraživanog dijela rijeke Une čini ukupno 37 vrsta riba. Taj broj nije konačan te se na ovom području očekuje prisutnost još petnaestak vrsta. Od zabiježenih vrsta riba čak je 16 vrsta u Hrvatskoj ugroženo, a to ukazuje da je rijeka Una s pritokama izuzetno dobro očuvano stanište riba. Prema učestalosti, ali i po brojnosti populacija, procjenjujemo da je rijeka Una jedna od naših najvažnijih rijeka za očuvanje populacija velikog vijuna (Cobitis elongata) i za zlatnog vijuna (Sabanejewia balcanica). Vrlo brojne populacije i velika učestalost zabilježena je i za potočnu mrenu (Barbus balcanicus). Iznimno brojne i prilično česte vrste su i dvoprugasta uklija (Alburnoides bipunctatus), plotica (Rutilus virgo) te obična mrena (Barbus barbus). Na temelju brojnosti i učestalosti vrsta također se odmah uočava dominacija mrena i drugih reofilnih ciprinida. Una je ocijenjena i kao rijeka od iznimne vrijednosti za opstanak plotice u porječju rijeke Save. Ukupno je zabilježeno 45 vrsta danjih leptira, što čini 25 % vrsta ukupno zabilježenih u Hrvatskoj. Tijekom inventarizacije faune vretenaca rijeke Une i njezina priobalja zabilježena je ukupno 21 vrsta. Većina zabilježenih vrsta česta je i uobičajena na području Republike Hrvatske na vodenim staništima kakva su zastupljena i na području Une i njezina priobalja. Obalčari (Plecoptera) pripadaju vodenim kukcima koji kao ličinke žive u vodi, a kao odrasle jedinke žive na kopnu. Ovim kratkim proljetnim istraživanjem zabilježeno je 11 vrsta obalčara. Vodencvjetovi su kukci koji su odlični indikatori kvalitete vode, a na području Une ih je zabilježeno 12 vrsta. Ovim istraživanjem utvrdili smo tri vrste koje do sada nisu bile zabilježene u fauni Hrvatske– Siphlonurus aestivalis, Heptagenia flava i Ecdyonurus torrentis, što čini ukupan broj od 50 vrsta vodencvjetova u fauni Hrvatske. Trčci su kornjaši koji se aktivno kreću po tlu i pripadaju makrofauni i megafauni tla. Uglavnom su karnivorni, predatori ili se hrane strvinom, a najčešći plijen su im gujavice, puževi, skokuni i ličinke drugih kukaca. Ovim istraživanjem zabilježena je ukupno 31 vrsta trčaka. Također, zabilježena je 21 vrsta vodenih kornjaša, a ovim istraživanjem prvi puta je za fauna Hrvatske zabilježena vrsta Rhantus consputus. Zabilježeno je čak 58 vrsta pauka, što ukazuje na veliku raznolikost faune pauka ovog područja, budući da je istraživanje provedeno samo u mjesecu travnju i svibnju. Ovim istraživanjem po prvi put za faunu pauka Hrvatske zabilježeno je novih 7 vrsta. Na području rijeke Une i njenog priobalja ovim istraživanjem zabilježili smo 260 svojti vaskularne flore. Pribrojimo li tom broju i vrste koje za ovo područje u svom radu iznose Šegulja i sur. (1996), ukupni broj svojti iznosi 397. Stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima ; sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip. na području rijeke Une i njenog priobalnog pojasa kartirano je 23 stanišnih tipova, odnosno mozaičnih površina dva ili više različitih stanišnih tipova. Od svih zabilježenih stanišnih tipova, 12 ih je ugroženo i zaštićeno Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova. Veliku biološku vrijednost na ovom području predstavljaju različiti tipovi poplavnih šuma uz rijeku i travnjaka (livada i pašnjaka).

rijeka Una; vaskularna flora; staništa; sisavci; ptice; vodozemci; gmazovi; ribe; beskralješnjaci; lihenoflora

nije evidentirano