Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 498934

Desolidarizacija hrvatskoga društva


Baloban, Stjepan; Črpić, Gordan; Štengl, Ivan
Desolidarizacija hrvatskoga društva // Bogoslovska smotra, 80 (2010), 2; 563-596 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)


Naslov
Desolidarizacija hrvatskoga društva
(The desolidarisation of croatian society)

Autori
Baloban, Stjepan ; Črpić, Gordan ; Štengl, Ivan

Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 80 (2010), 2; 563-596

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Solidarnost; desolidarizacija; socijalna distanca; spremnost na pomoć; Crkva i socijalni problemi; socijalna zaštita
(Solidarity; desolidarisation; social distance; willingness to help; the Church and social problems; social security)

Sažetak
Autori kompariraju rezultate dvaju empirijskih istraživanja u sklopu projekta Europsko istraživanje vrednota (1999. i 2008.) u odnosu na (ne)prisutnost solidarnog ponašanja u hrvatskom društvu. Nakon uvoda, u kojem se ukazuje na teološki doprinos znanstvenom proučavanju solidarnosti u hrvatskom društvu i na izostanak temeljitijeg proučavanja solidarnosti u hrvatskoj civilnoj literaturi, slijedi prema postavljenim hipotezama analiza rezultata. U četiri točke, a na osnovi dobivenih rezultata za Hrvatsku, analizira se socijalna distanca, odnos između liberalnog i etatističkog modela odgovornosti u društvu, spremnost na pomoć te percepcija hrvatskih građana o tome koliko Crkva odgovara na socijalne probleme i potrebe ljudi. U opširnom zaključku pokazuje se da su postavljene hipoteze uglavnom dokazane. Rezultati pokazuju da je u Hrvatskoj došlo do smanjenja socijalne distance samo je pitanje u kojoj mjeri, a u kojoj mjeri je ipak riječ o povećanoj indiferentnosti? Potvrđuje se također druga hipoteza, to jest da Hrvati traže veću zaštitu i angažman države. Rezultati istraživanja pokazuju da se hrvatsko društvo desolidarizira, a u vremenu pojačanja krize daljnje slabljenje solidarnosti u Hrvatskoj može biti višestruko problematično. I na kraju potvrđuje se i četvrta hipoteza da se nastavlja pad povjerenja hrvatskih građana u to da Crkva daje adekvatne odgovore na socijalna pitanja i probleme u Hrvatskoj. Usprkos trendu smanjenja solidarnosti u hrvatskom društvu i povećanja negativnih posljedica sveopće krize, Crkva preko svojega socijalnog nauka može biti učinkovitija kako u crkvenom okruženju tako i u društvu, osobito po interdisciplinarnoj dimenziji kojom se preko socijalnog nauka može doprinijeti većoj suradnji svih važnih čimbenika u društvu za opće dobro.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Teologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0203006

Ustanove
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb

Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • Elenchus of Biblical Bibliography (Rim)
  • Ephemerides Theologicae Lovanienses (Louvain)