hrvatski

Palinotaksonomska analiza populacija alepskog bora (Pinus halepensis Miller) u hrvatskom primorju

U ovom radu istraživano je 15 morfometrijskih osobina polena alepskog bora iz deset hrvatskih populacija(Mljet, Lastovo, Korčula, Pelješac, Vis, Hvar, Brač, Šolta, Split i Dugi Otok). Također, istraživanja su obuhvatila i dvije kontrolne populacije, po jedna iz Grčke i Italije. Analize su pokazale veliku unutarpopulacijsku varijabilnost svih mjerenih svojstava. Dokazano je da je unutarpopulacijska varijabilnost veća od varijabilnosti između istraživanih populacija. Hrvatske populacije alepskog bora su autohtone i podjeljene su u tri skupine: Lastovo, Korčula, Mljet i Split; Pelješac, Hvar, Vis i Brač; te Šolta i Dugi Otok. Pripajanje populacije Split prvoj skupini rezultat je podizanja kultura alepskog bora iz sjemena lokalnih - dalmatinskih populacija. Populacije Grčka i Italija veoma se međusobno razlikuju, a izrazito se razlikuju od hrvatskih populacija. U nekim se osobinama polena ipak se poklapaju s populacijama Mljet, Lastovo i Korčula, što je rezultat grčke kolonizacije. Pojedina odstupanja pripisuju se introgresiji genetičkog materijala alepskog bora iz Grčke i Italije tj. introgresiji genetičkog materijala alepskog bora hrvatskih populacija u talijanske. Hrvatske, grčke i talijanske populacije ne pokazuju sličnost s francuskim, alžirskim i libanonskim populacijama.

alepski bor; hrvatsko primorje; polen; varijabilnost

nije evidentirano