hrvatski

Prikaz knjige "Karst hydrogeology of Romania"

Znanstvenici još jedne države u kojoj se javlja fenomen krša ujedinili su svoje napore te su objavili knjigu pod nazivom „Hidrogeologija krša Rumunjske“, posvećenu dostignućima u istraživanjima krša u njihovoj domovini. Ovog puta radi se o Rumunjskoj, dakle zemlji čiji je krš mnogo manje poznat nego onaj u Hrvatskoj. Međutim, zahvaljujući ovakvim publikacijama i drugim aktivnostima (na pr. časopisu „Theoretical and Applied Karstology“ koji se tiska na engleskom jeziku te stalnim međunarodnim skupovima koji se svako dvije godine u Rumunjskoj održavaju pod istim nazivom kao i časopis) krš Rumunjske je postao poznat u svijetu. Već na samom početku prikazivanja ove knjige iskoristio bih priliku da predložim da i mi u Hrvatskoj ujedinimo napore te objavimo (na hrvatskom i engleskom) knjigu sličnog naziva. To je jedini pravi put promoviranja ljepota, vrijednosti i bogatstava našeg krša. Prvi znanstveni rad o kršu Rumunjske objavljen je 1863. u Beču, a odnosio se na opis krškog područja smještenog na planini Bihor. Tijekom 1901. rumunjski geolog S. Mihuţia je izvršio prvi test trasiranja u slivu krške rijeke Tarina. Za sustavna istraživanja krša u Rumunjskoj bitni datum je bio 26. travnja 1920. kada je Rumunjska Akademija osnovala Institut for Speleology u Cluj-u. Osnivač je bio tada jedan od vodećih svjetskih karstologa Emil Racovita čije ime danas nosi ovaj institut. Ovaj je institut nositelj organiziranog i sustavnog izučavanja krša u Rumunjskoj. U Rumunjskoj je do sada otkriveno oko 12.000 špilja što jasno svjedoči o pojavnosti krša na njenom teritoriju. Posebno značajno je otkriće špilje Movile. Špilju je otkrio 1986. rumunjski speleolog Cristian Lascu. Nalazi se 18 m ispod površine terena, a od Crnog mora je udaljena nekoliko kilometra. Značajna je zbog činjenice da se u noj na relativno malom prostoru nalazi 48 životinjskih vrsta od kojih su čak 33 endemi. Radi se o jedinstvenom ekosustavu bogatom sulfidima i ugljičnim dioksidom i vrlo siromašnom kisikom. Život u ovoj špilji odvojeno se razvijao u posljednjih 5, 5 milijuna godina od života na površini. Zasnovan je na kemosintezi mnogo više nego na fotosintezi. Radi se o za znanost ekstremno važnom fenomenu čije bi izučavanje moglo donijeti (već je i donijelo) niz revolucionarnih zaključaka o razvoju života na planeti.

krš; hydrogeologija

nije evidentirano