hrvatski

Dostava u parničnom postupku

U radnji se obrađuje aktualna pa i akutna problematika dostave u parničnom postupku. Riječ je o problematici koja ima značajne teorijske i praktične implikacije, problematici koja uvijek iznova nameće potrebu da se preispituju stavovi o njoj izraženi u doktrini i sudskoj praksi. Rad ima sedam dijelova U I. dijelu definira se istraživački zadatak, nastoji odrediti pojam dostave i s njime povezane temeljne pojmove npr. pojam adresanta, adresata i međuadresata, zamjenskog primatelja, utvrđuje vrste dostave prema stanovitim kriterijima te predmet dostave. U II. dijelu izlaže se povijesni pregled uređenja instituta, koji započinje austrijskim Zivilprozeßordnung-om iz 1895., da bi se zatim prezentiralo uređenje prema jugoslavenskom Zakonu o sudskom postupku o građanskim parnicama iz 1929., propisima koji su važili tijekom II. Svjetskog rata, Zakonu o ubrzanju parničnog postupka pred redovnim sudovima iz 1955., Zakonu o parničnom postupku iz 1956. te Zakonu o parničnom postupku iz 1956. U III. dijelu razrađeno je važeće uređenje nakon novela ZPP-a iz 2003. i 2008., s obzirom na to da je upravo navedenim novelama institut doživio radikalne izmjene. U IV. dijelu se najprije obrađuju dostava prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 1348/2000. od 29.5.2000. o dostavi sudskih i izvansudskih dokumenata u građanskim i trgovačkim predmetima u državama članicama te prema Uredbi (EZ) br. 1393/2007. Europskog parlamenta i Vijeća od 13.11.2007. o dostavi u državama članicama sudskih i izvansudskih isprava u građanskim i trgovačkim predmetima kojom je ukinuta prethodno navedena Uredba, a zatim se izlaže uređenje dostave prema haškim konvencijama o građanskom postupku iz 1905. i 1954, ali i prema Haškoj konvenciji o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih dokumenata u građanskim i trgovačkim stvarima iz 1965. te konačno prema nizu bilateralnih sporazuma kojih je Republika Hrvatska država ugovornica. U V. dijelu razrađuje se poredbeni prikaz uređenja dostave u državama nastalim raspadom SFRJ. U VI. dijelu izlaže se prikaz instituta u SR Njemačkoj i Austriji, čija su zakonodavstva poslužila kao uzor prigodom modeliranja prethodno važećih i aktualnog hrvatskog dostavnog zakonodavstva. U VII. dijelu iznose se zaključne ocjene razmatranih problema i pokušava dati teorijska sinteza provedene analize te se utvrđuju određeni prijedlozi de lege ferenda.

parnični postupak; parnične radnje suda; dostava

nije evidentirano