hrvatski

FILOGENETSKI I TAKSONOMSKI ODNOSI POPULACIJA CRNOGA BORA (Pinus nigra Arnold) U HRVATSKOJ

U radu su primjenjene dvije metode: morfološko-anatomska metoda i molekularno-biološka metoda (RAPD). Dobiveni podaci su obrađeni univarijatnom i multivarijatnom statistikom. Bez obzira na primjenjenu metodu unutar hrvatskih populacija crnoga bora mogle su se jasno razlikovati tri skupine populacija. Prvu skupinu čine tri otočne populacije Brač, Hvar i Korčula (Pinus nigra subsp. dalmatica), drugu populacija iz Velike Paklenice (Pinus nigra subsp. nigra), dok je treća skupina prijelazna skupina između prve dvije, a čine ju populacije s Pelješca,Biokova i Grobnika. Isto tako RAPD metoda je jasno odvojila tursku populaciju (P. nigra subsp. pallasiana), austrijsku populaciju (P. nigra subsp. nigra) i hrvatske populacije. Za morfološko-anatomske osobine utvrđena je visoka koreliranost s ekološkim čimbenicima vezanim uz geografsku širinu i nadmorsku visinu, dok su rezultati RAPD analize najviše korelirani s geografskom udaljenošću istraživanih populacija. Utvrđeno je da su s genotipom visoko korelirane anatomske osobine iglica kao što su broj slojeva hipoderme te broj slojeva asimilacijskog i transfuzijskog parenhima. RAPD metodom je utvrđena velika genetička varijabilnost populacija Biokovo, Pelješac i Velika Paklenica te genetička osobitost svake otočne populacije. Ta saznanja moguće je povezati s centrima genetičke diferencijacije na tim prostorima i s geografskom izolacijom. Dobiveni rezultati primjenjivi su u šumarstvu, ali i u programima zaštite biološke raznolikosti.

anatomija; crni bor; DNA; filogenija; genetska varijabilnost; morfologija; taksonomija; RAPD

nije evidentirano