hrvatski

Na klitičkoj i leksičkoj granici izgovornog zgloba

Govor formuliran na reprezentacijskoj fonološkoj razini fizički se ostvaruje pokretima govornih organa u povezanom govoru. Tako diskretne fonološke jedinice dolaze u dodir na fonetskoj razini i međusobno utječu jedna na drugu te su podložne koartikulacijskim, alternacijskim i asimilacijskim promjenama. Dva susjedna govorna segmenta čine izgovorni zglob tako da između segmenata prolazi reprezentacijska granica. Segmenti mogu biti različite veličine od glasnika do diskursa pa su onda i reprezentacijske granice različitog stupnja i fonetske realizacije različitog karaktera. U radu se promatraju fonetske promjene članova izgovornog zgloba i ostvarivanje njegove granice ako je zglobna granica klitička (enklitička ili proklitička), leksička, klauzalna ili rečenična. Četrnaest studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu čiji je materinski jezik hrvatski opisalo je dvije slike u trajanju od jedne minute za svaku sliku. U njihovim opisima realizirana je 491 proklitička, 289 enklitičkih i 1722 leksičke veze. U kompjuterskom programu Praat analizirane su zvučne snimke ispitanica te je promatrano ostvaruje li se između članova zgloba prazna stanka, nefonematizirani segment, udah, duljenje članova zgloba ili neki stupanj asimilacije te se razmatralo pitanje ostvarivanja fonetske riječi u spontanom govoru te odnosi između reprezentacijske i izvedbene razine govora.

izgovorni zglob; fonotaktika; spontani govor

nije evidentirano