hrvatski

Produljenje radnog vijeka, geroprofilaksa i gospodarski razvoj Hrvatske

Zbog rasta udjela umirovljeničke u odnosu na radnoaktivnu populaciju, vodeće države Europe u posljednje vrijeme sve više strahuju za dugoročni potencijal svoga gospodarskog rasta. Taj izrazito gerontološko-javnozdravstveni problem mogao bi biti riješen kasnijim odlaskom u mirovinu, kako stoji u istraživanjima Europske središnje banke. Vodeća europska gospodarstva u posljednje vrijeme stoga ozbiljno realiziraju podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu, a promjene osim Njemačke uvele su i Velika Britanija, Italija, Austrija, Francuska i Slovenija, a slijede ih i druge države EU. Neprihvatljiv omjer između broja osiguranika i broja korisnika mirovina obvezno treba riješiti optimalnim mjerama produljenja propisanog radnog vijeka u vrlo kratkom vremenu, pazeći pritom da se održi optimalno zdravlje populacije, a što doprinosi gospodarskom rastu. Sva preliminarna gerontološka istraživanja upućuju da su rezultati koji se dobivaju produžavanjem radnog vijeka pozitivni ako je provedeno po smjernicama temeljenim na činjenicama produktivnog aktivnog starenja glede mnogih faktora, a ne samo ekonomskih čimbenika. Gerontološko-javnozdravstvenim istraživanjima utvrdilo se da je očuvanje cjelokupne funkcionalne sposobnosti u odnosu na fizičku pokretljivost i samostalnost u korelaciji s radnom aktivnosti. Provedbom Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe po obvezujućem i evaluiranom Programu osnovnih preventivnih zdravstvenih mjera za starije ljude, moguće je spriječiti veličinu pojavnosti kroničnih nezaraznih bolesti i funkcionalne onesposobljenosti starijih čime se osigurava aktivno produktivno starenje. Hrvatski gerontolozi, u suglasju s primijenjenom gerontološkom doktrinom, ukazuju na nužnost postupne provedbe individualnoga gerontološkog pristupa starijoj zaposlenoj osobi uvjetovano njezinom funkcionalnom sposobnosti. Dodatnom ulogom stariji zaposlenici postaju iskoristiv i koristan potencijal u razvoju gospodarstva, ali i u osiguravanju prevencije vlastitog bolesnog starenja, što znatno rasterećuje rastuću gerijatrijsku zdravstvenu potrošnju.

produljenje radnog vijeka, stariji zaposlenici, funkcionalna sposobnost, Hrvatska

nije evidentirano