Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 496256

Hidrogeološke značajke otoka Ista


Terzić, Josip; Slišković, Ivan
Hidrogeološke značajke otoka Ista // Otoci Ist i Škarda / Faričić, Josip (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2010. str. 99-108


Naslov
Hidrogeološke značajke otoka Ista
(Hydrogeological characteristics of the island of Ist)

Autori
Terzić, Josip ; Slišković, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Otoci Ist i Škarda

Urednik/ci
Faričić, Josip

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2010

Raspon stranica
99-108

ISBN
978-953-7237-75-2

Ključne riječi
Hidrogeologija, krš, odnos slatke i slane vode, otok Ist
(Hydrogeology, karst, salt/fresh water relationships, the island of Ist)

Sažetak
Otok Ist je 32. po veličini od 50-ak stalno naseljenih hrvatskih otoka s površinom od oko 9, 73 km2. Pretežito je izgrađen od razlomljene i okršene vapnenačke stijenske mase kredne starosti, s rijetkim lećama i proslojcima dolomita. Najviši vrh otoka uzdiže se neposredno iznad jedinog otočkog naselja, zove se Straža i visok je 175 m n.m. Duljina obale je 23, 03 km. Indeks razvedenosti obale otoka je 2, 08 što ga svrstava među razvedenije male otoke, no problem razvedenosti ovoga otoka mogao bi se bolje opisati riječju „razdvojenost“ – otok u morfološkom, ali i hidrogeološkom, smislu sastavljen od dvije gotovo neovisne cjeline. Osim relativno male površine, ta razdvojenost je dodatna nepovoljna hidrogeološka okolnost. U zadnjih nekoliko godina opsežno su istraživani brojni mali jadranski otoci sa svrhom procjene mogućnosti vodoopskrbe vlastitim slatkim ili bočatim podzemnim vodama. Među tim otocima bio je i otok Ist, koji je istražen vrlo podrobno kroz tri faze. U tome su smislu obavljena sustavna hidrogeološka i geofizička istraživanja s bušenjem istraživačkih bušotina, pokusnim crpljenjima i hidrokemijskim analizama. Rezultati ovih istraživanja na Istu su na samoj granici između pozitivnih i negativnih. Jednom od četiriju izbušenih bušotina zahvaćen je bočati vodonosnik i na toj se lokaciji crpljenjem oko 1, 0 l/s vode tek nakon višednevnog konstantnog crpljenja prelazi salinitet nakon kojega desalinacija više nije ekonomski isplativa – nekih 5000-6000 mg/l klorid iona.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
181-1811096-3165 - Osnovna hidrogeološka karta Republike Hrvatske (Željka Brkić, )

Ustanove
Hrvatski geološki institut