hrvatski

Biotički i abiotički pokazatelji stresa u naslagama na prijelazu iz perma u trijas na području Velebita

U Hrvatskoj i u svijetu rijetki su lokaliteti koji sadrže naslage s kontinuiranom sedimentacijom iz perma u trijas. Na području Hrvatske pronađeno je tek nekoliko lokaliteta gdje se u kontaktu nalaze stijene permskog i trijaskog perioda, no sama je granica perm–trijas najčešće određena na temelju litoloških promjena. Dva lokaliteta s pretpostavljeno kontinuiranim prijelazom iz perma u trijas locirana su na području Velebita – Rizvanuša i Brezimenjača – te su uzorci stijena s tih lokaliteta analizirani paleontološkim, sedimentološkim i geokemijskim metodama kako bi se odredile značajke stijena gornjeg perma i donjeg trijasa i točan položaj granice perm–trijas. U izradi ovog rada korištene su različite metode: geokemijske metode stabilnih izotopa ugljika δ13C, kisika δ18O i dušika δ15N, elementne analize (glavni, sporedni i elementi u tragovima, elementi rijetkih zemalja), Rock-Eval analize, analize biomarkera, standardne paleontološke metode izrade izbrusaka i određivanja fosilnih zajednica, ali i otapanja uzoraka kiselinom u svrhu dobivanja konodonata, kao i sedimentološke interpretacije uzoraka. Na temelju ovog istraživanja može se jasno utvrditi da se kemostratigrafska granica perm–trijas nalazi 11 metara iznad litološke granice i 6 m iznad zadnje pojave permskih fosila, iznad koje se može odrediti početak izumiranja krajem perma (Latest Permian Extinction Event, LPE), na lokalitetu Rizvanuša, te 0, 2 metra iznad litološke granice na lokalitetu Brezimenjača. Oba se kemostratigrafski određena horizonta koji upućuju na granicu perm–trijas nalaze unutar pjeskovitog dolomita, te na samoj pretpostavljenoj granici nema litoloških promjena. Litološka granica, popraćena prvim nestankom biote na oba lokaliteta, predstavlja regresiju u mlađem permu, što je dokazano i značajnim povećanjem udjela siliciklastičnog materijala, ali i povećanjem vrijednosti većine elemenata u tragovima i elemenata rijetkih zemalja. Ovakva istraživanja potvrđuju važnost geokemijskih istraživanja koja u naslagama bez provodnih fosila omogućuju određenje kronostratigrafske granice između perma i trijasa.

granica perm–trijas; dolomiti; masovno izumiranje; stabilni izotopi; elementi; biomarkeri; kemostratigrafska granica; Velebit; Hrvatska

nije evidentirano