Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Uzgojno-selekcijski rad na poboljšanju kvalitete kravljeg mlijeka s obzirom na broj somatskih stanica (CROSBI ID 569466)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | međunarodna recenzija

Špehar, Marija ; Ivkić, Zdenko ; Gorjanc, Gregor ; Bulić, Vesna ; Barać, Zdravko Uzgojno-selekcijski rad na poboljšanju kvalitete kravljeg mlijeka s obzirom na broj somatskih stanica // 39. hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem, Zbornik sažetaka/Book of Abstract, The 39th Croatian Dairy Experts symposium with International participation, Opatija, 24.-27.10.2010. / Volarić, Vera (ur.). Zagreb: Hrvatska mljekarska udruga (HMU), 2010. str. 31-32

Podaci o odgovornosti

Špehar, Marija ; Ivkić, Zdenko ; Gorjanc, Gregor ; Bulić, Vesna ; Barać, Zdravko

hrvatski

Uzgojno-selekcijski rad na poboljšanju kvalitete kravljeg mlijeka s obzirom na broj somatskih stanica

Cilj ovog rada bio je predstaviti razvoj sustava genetskog vrednovanja svojstava broja somatskih( BSS ) kod krava simentalske i holštajnske pasmine u Hrvatskoj. BSS je u mlijeku pokazatelj higijenske kvalitete mlijeka te glavni indikator zdravlja vimena. Međunarodni komitet za kontrolu proizvodnosti ( ICAR ) u svojim preporukama definira da je normalno mlijeko ono koje sadrži manje od 200.000 somatskih stanica/ml mlijeka. Osim gubitaka za proizvođače, koji mogu iznositi između 5 i 12 % ukupne proizvodnje, povišeni BSS umanjuje prihod i prerađivačkoj industriji zbog izmjenjenih svojstava mlijeka. Sustav kontrole BSS U Hrvatskoj je razvijen od 2003. godine. U razdoblju od 2003. do 2009. prosječni BSS iznosio je 332.843 kod simentalske i 406.152 kod holštajnske pasmine. Uzgojni program goveda u Republici Hrvatskoj definira BSS kao pokazatelj sklonosti mastitisu. Na BSS u mlijeku utječu genetski i brojni okolišni čimbenici. Od genetskih čimbenika najvažnija je uzgojna vrijednost, tj. onaj dio genotipske vrijednosti prenosi na potomstvo i koristi pri odabiru i daljnjem uzgoju. Od okolišnih čimbenika najznačajnija su: stadij laktacije, dob muzne krave pri teljenju, redni broj laktacije, sezona teljenja, regija, menađment stada, način mužnje, način držanja, itd. U tijeku je razvoj modela s dnevnim zapisima (eng. test-day model) koji će postati osnova za genetsko vrednovanje svojstava BSS kod krava simentalske i holštajnske pasmine.

BSS ; simentalska i holštajnska pasmina ; model s dnevnim zapisima

nije evidentirano

engleski

Improvement of milk quality via breeding and selection on somatic cell count in cattle

nije evidentirano

SCC ; Simmental and Holstein breed ; test-day model

nije evidentirano

Podaci o prilogu

31-32.

2010.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

39. hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem, Zbornik sažetaka/Book of Abstract, The 39th Croatian Dairy Experts symposium with International participation, Opatija, 24.-27.10.2010.

Volarić, Vera

Zagreb: Hrvatska mljekarska udruga (HMU)

Podaci o skupu

39. hrvatski simpozij mljekarskih stručnjaka s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, 24.-27.10.2010.

predavanje

24.10.2010-27.10.2010

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)