hrvatski

Upotreba glazbe u palijativnoj skrbi

Čovjek je smrtno biće, iz čega proizlazi da je kao zemaljsko tjelesno biće propadljiv, konačan. Bolest i smrt će uvijek biti neizbježan i integralan dio ljudskog iskustva. Način kojim nastojimo utvrditi i odgovoriti na jedinstvene i individualne potrebe umirućih pokazatelj je naše zrelosti kao društva. Broj osoba koje trebaju palijativnu skrb raste. Palijativna skrb ne namjerava ni ubrzati ni odgađati smrt, ona naglašava život i gleda na umiranje kao na normalan proces. To je aktivan oblik skrbi za bolesnike s uznapredovanim, progresivnim bolestima, a s ciljem suzbijanja boli i drugih simptoma, uz pružanje psihološke, socijalne i duhovne potpore čime se postiže najbolja moguća kvaliteta života za bolesnika i njegovu obitelj. Stoga traži koordiniran doprinos interdisciplinarnog tima. Raznolikost profesija u timu je fleksibilna, a određuju je potrebe bolesnika. Treba biti spreman pružiti fizičku, psihološku, socijalnu i duhovnu potporu pomoću metoda koje proizlaze iz interdisciplinarnog, kolaborativnog timskog pristupa. Razvoj holističkih pristupa i svijesti u medicinskim i srodnim strukama doveo je do obnavljanja zanimanja za uključivanjem glazbe i ostalih ekspresivnih medija u suvremene koncepte palijativne skrbi, koji su u skladu sa problemskim područjem, kliničkom slikom i potrebama bolesnika. Glazba nudi direktan i nekompliciran medij bliskosti, živi u čovjeku koji ju sluša, ima svoje mjesto tamo gdje riječi gube svoju moć. Glazba je kao i naša egzistencija, stalno polarizirajuća i emocionalno poticajna, ona kao medij dotiče najranije slojeve našeg postajanja. Korištenje glazbe u palijativnoj skrbi se pokazalo vrlo učinkovito zbog različitih učinaka koje glazba stvara kod bolesnika. Ti učinci se postižu kroz korištenje različitih glazbenih tehnika poput glazbene improvizacije, pisanje pjesama, receptivno kreativnih tehnika, te vođene imaginacije glazbom. Navedene tehnike omogućuju raznolikost ciljeva u tretiranju bolesnika kao što su smanjenje anksioznosti i stresa, opuštanje, kontrola boli, ublažavanje duhovne rastrojenosti, izražavanje emocija, iskustvo samospoznaje, ohrabrivanje kreativnog samoizražavanja, izazivanje promjene raspoloženja - emocionalne, kognitivne i bihevioralne, pobuđivanje bolesnikove imaginacije, omogućavanje bolesniku kronološko razvrstavanje životnih iskustava, te proradu neriješenih boli, žalosti ili pogrešaka. Adekvatan izbor i primjena glazbenih tehnika u palijativnoj skrbi je u službi postizanja najbolje moguće kvalitete života za bolesnika na kraju života.

glazba ; holistički pristup ; kvaliteta života ; palijativna skrb

nije evidentirano