hrvatski

Referendum građanske inicijative u Europi: Švicarska, Italija i Hrvatska

Uvođenje referenduma građanske inicijative u postkomunističke tranzicijske zemlje može, suprotno željama pisaca ustava, proizvesti trajne negativne učinke u političkim sustavima tih država. Referendum građanske inicijative u razvijenim demokracijama uvijek predstavlja prijetnju demokratski izabranoj državnoj vlasti, u političkoj mu je naravi da želi osujetiti političke programe i ciljeve izbornih pobjednika, ugroziti sklapanje kompromisa između parlamentarnih političkih stranaka i dovesti u pitanje odnos vlasti i kontravlasti u državi. Donošenje odluka podložno je utjecaju vizualnih medija, mogućnost manipulacije je uvijek prisutna. Nepoznavanje poredbenog iskustva primjene dovelo je u Hrvatskoj do usvajanja rješenja kakvo po širini područja i po uvjetima primjene ne poznaje niti jedan ustav razvijenih demokracija. Nije određena razlika u potrebnom postotku građana za pokretanje referenduma na ustavnom i zakonskom području, izuzetih područja nema. Nema mogućnosti oblikovanja protuprijedloga od strane Hrvatskog sabora i stavljanja oba prijedloga na referendum. Ne postoji zabrana raspisivanja referenduma u posljednjoj godini legislature i u 6 mjeseci nakon parlamentarnih izbora ili godinu dana nakon raspuštanja parlamenta. Rok za prikupljanje potpisa je izuzetno kratak i spriječava oblikovanje kompromisa s državnim vlastima. Držimo da je ponovno promišljanje o području i postupku provedbe referenduma građanske inicijative u Hrvatskoj nužno zbog izgradnje ustavne države i konsolidacije demokracije.

referendum; građanska inicijativa; ograničenja mogućnosti raspisivanja; komparativni pregled

nije evidentirano