hrvatski

Arhitektura 18. st. kontinentalne Hrvatske u kontekstu srednjoeuropske arhitekture - problemi istraživanja utjecaja bečke arhitekture na odabranim primjerima (Belje, Čakovec, Zagreb)

Utjecaj bečke arhitekture na arhitekturu baroknog razdoblja, posebice na arhitekturu 18. st. u čitavom prostoru srednje Europe ističe se kao jedno od općih mjesta u istraživanjima tog korpusa arhitekture. Beč, glavni grad Habsburške monarhije, uzor je i izvorište brojnih rješenja i utjecaja koji su obilježili umjetnost regije. Istraživanjem tragova tog utjecaja naglašavaju se povezujuća „zajednička mjesta“ u arhitekturi regije, koja je vrlo heterogena i pokazuje snažne lokalne karakteristike. No sintagma „utjecaj bečke arhitekture“ često se primjenjuje na vrlo različita rješenja. Njeno značenje nije jednoznačno niti precizno određeno, bečka arhitektura tog razdoblja vrlo je raznolika, jednako kao što se rješenja na kojima se primjenjuje pokazuju veliku raznolikost. U novije vrijeme u istraživanjima se ističu teme utjecaja naručitelja i njihove komunikacije te grafika kao sredstva komuniciranja i širenja arhitektonskih ideja. U izlaganju će te teme biti obrazložene na primjerima profane arhitekture kontinentalne Hrvatske, na dvorcu Belje te palačama u Zagrebu i Čakovcu. Naglasak je pri tome na razmatranju konteksta narudžbi izgradnje pojedinih građevina, u kojima je i objašnjenje načina prenošenja utjecaja i razloga odabira pojedinih rješenja porijeklom iz bečke arhitekture, te prijedlozi novih pristupa u istraživanjima. Cilj je preciznijim razmatranjem problematike preuzimanja utjecaja bečke arhitekture na konkretnim primjerima upotpuniti sliku odnosa centra i periferije u baroknom razdoblju, koje se pokazuje složenijim od pasivnog preuzimanja (gotovih) rješenja, i naposljetku, doprinos preciznijem smještanju arhitekture kontinentalne Hrvatske u srednjoeuropski kontekst.

profana arhitektura 18. stoljeća; bečka arhitektura baroka; naručitelj; grafički predložak

nije evidentirano