Historia Salonitana i Historia Salonitana maior – Gunjačin pristup (CROSBI ID 42635)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Matijević Sokol, Mirjana
hrvatski
Historia Salonitana i Historia Salonitana maior – Gunjačin pristup
Autorica se bavi historiografskim opusom Stjepana Gunjače koji se odnosi na dva srednjovjekovna spisa poznata pod nazivima Historia Salonitana (Salonitanska povijest) Tome Arhiđakona iz XIII. st. i Historia Salonitana maior (Veća salonitanska povijest). S obzirom na važnost tih spisa za hrvatsku srednjovjekovnu povijest, promišljanja koja je o međusobnom odnosu dvaju tekstova iznio i za koja se snažno zalagao Stjepan Gunjača obilježila su hrvatsku medievalistiku prvog dijela druge polovine XX. st. U radu se razmatraju neka rješenja koja je Gunjača predložio analizirajući dijelove Salonitanske povijesti kao i činjenice iz života Tome Arhiđakona. Također se na temelju današnjih spoznaja i stavova većeg broja autora pokušava utvrditi Gunjačin prinos navedenoj temi, ali i upozoriti na neke neodržive teze koje je zastupao.
Historia Salonitana, Historia Salonitana maior, koncept, konačna redakcija
Most of the historical works by Stjepan Gunjača refer to two medieval writings, known as Historia Salonitana written by Thomas the Archdeacon from Split dated to the 13th century and Historia Salonitana maior. With regard to the importance of the writings themselves for the Croatian medieval history, considerations which Stjepan Gunjača brought forward on the interrelationship between the two writings and which he strongly supported marked the Croatian medieval studies of the first part of the second half of the 20th century. Although most historians before Gunjača considered Historia Salonitana maior to be a later work and a compilation that contains some parts of the Historia Salonitana and the original material, respectively the conclusions of the church councils in Salonitana and Split in the 6th, 10th and 12th centuries as well as some charters from the 12th century and the epitaph of King Zvonimir, Gunjača, motivated by Baradin’s thoughts, held the opinion that Historia Salonitana maior was the original template by Thomas and that Historia Salonitana was the final compilation. He opposed N. Klaić’s view regarding the reading of the words: urborum or serborum in the r
engleski
Historia Salonitana and Historia Salonitana maior – Gunjača's approach
nije evidentirano
Historia Salonitana, Historia Salonitana maior, concept, final compilation
nije evidentirano
Podaci o prilogu
331-339.
objavljeno
Podaci o knjizi
Stjepan Gunjača 1909.-2009. Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština
Šeparović, Tomislav
Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
2010.
0-000-000-000